Umjetna inteligencija ima i svoje mračne strane, posebno na tržištu rada

Ilustracija

Umjetna inteligencija (AI) mijenja tržište rada, zahtijevajući od radnika usvajanje novih znanja a od politike etičke standarde i regulaciju budući da će osim na zaposlenost utjecati i na porezne prihode, mala i srednja poduzeća i tržišno natjecanje, upozoravaju sudionici okruglog stola u Davosu.

Umjetna inteligencija ima i svoje mračne strane, posebno na tržištu rada, o čemu su u Davosu raspravljali sudionici panela “Ljudi iza strojeva”, poznati izraelski povjesničar Yuval Harari, bivša švicarska predsjednica Doris Leuthard, francuski sindikalist Pierre Habbard i američki informatičar Greg Weyl.

Tisuće radnika-duhova angažirane su na označavanju podataka, pomažući algoritmima da ih shvate i pripreme za upotrebu u širokoj lepezi sektora, od automobilske industrije, preko medicine i biotehnologije, do prikaza 3-D mapa.

Problem je što je radni status tih ljudi nereguliran – nemaju ugovore o radu, loše su plaćeni, nemaju zdravstveno osiguranje niti štede za mirovinu.

Uništene institucije

Teško je ne biti pesimističan kada ste sindikalist, naglasio je Pierre Habbard, glavni tajnik međunarodne konfederacije sindikata TUAC pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Mnoge institucije koje su štitile radnike ukinute su a čekaju nas velike prilagodbe, istaknuo je.

“Potrebne su nove vještine, digitalizacija iz temelja mijenja postojeći odnos radnika i poslodavca.”

Digitalizacija ubrzava trgovinu, što dodatno komplicira već narušeni odnos izmedju trgovinskog sustava i standarda Međunarodne organizacije rada (ILO).

Radnicima AI može olašati posao a problem se javlja kada je uključena u proces odlučivanja između radnika i uprave, dodao je.

Napomenuo je također da ugovori o radu ne odražavaju činjenicu da mnogi radnici rade za više digitalnih tvrtki i time zapravo ulaze u kategoriju samozaposlenih.

Treba definirati regulativu kako bi se izbjegla pogrešna kategorizacija radnika a u tom procesu moraju sudjelovati i međunarodne organizacije, uključujući Međunarodnu organizaciju rada (ILO), OECD i G20, sugerirao je Habbard.

Nevidljiva nova radna mjesta

Mnoga su radna mjesta zbog automatizacije već nestala, posebno u industriji, a nadzor današnjih radnika stvorit će osnovu za nova radna mjesta i rad u budućnosti, objasnio je Greg Weyl iz Microsofta, ujedno osnivač pokreta za digitalna prava Radical Exchange.

Nova radna mjesta već su se pojavila ali su nevidljiva. “Nismo ni svjesni da sudjelujemo u tom procesu”, upozorio je Weyl.

Potrebna je suradnja sa sindikatima kako bi radnici dobili pravičnu naknadu, poručio je.

Tehnološke kompanije ujedno po njegovim riječima žele prikriti činjenicu da značajan dio posla u digitalnim tvrtkama ne obavlja tehnologija vec radnici.

Na tome počiva ogromna vrijednost i tajnovitost umjetne inteligencije, zaključuje.

Novac ide samo “čarobnjacima”

Kompanije ne žele dijeliti zaradu, “samo čarobnjaci moraju biti plaćeni, ne i vojska radnika”, pojasnio je ugledni izraelski povjesničar Yuval Harari, aludirajući na poznati dječji film “Čarobnjak iz Oza”.

Istaknuo je ujedno zamagljenu razliku između radnika i ‘običnih’ ljudi, između rada i ljudskog iskustva. Umjetna inteligencija skuplja podatke o ljudskom iskustvu, upozorio je.

Želite li, primjerice, izvesti na cestu autonomno vozilo, morate ga testirati i prikupiti podatke, primjerice u zemljama Trećeg svijeta koje ne polažu previše važnosti sigurnosti.

Kompanije ne plaćaju naknadu zemljama u kojima će obaviti testiranje, ne plaćaju je ni ljudima čije su podatke prikupili, podsjetio je Harari.

“Jesu li ti ljudi radnici? Je li to rad? Da, u 21. stoljeću to je rad vrlo velike vrijednosti”, smatra on.

Trebaju nam sindikati i – politika

Ljudski rad uvijek će biti jako važan, pitanje je samo je li taj rad pristojan i rade li ljudi za pristojnu plaću, upozorila je Doris Leuthard, bivša švicarska predsjednica i predsjedateljica Švicarske digitalne inicijative.

Ne postoje etički standardi za umjetnu inteligenciju, blockchain i ostale nove tehnologije koje su tek u povojima. Moramo utvrditi koji se standardi starog svijeta mogu primijeniti na ovaj novi a to je posao političara, naglasila je.

Harrari je pak istaknuo središnju ulogu sindikata koji po njemu moraju biti fleksibilni. “Moraju se fokusirati na ljude koji mijenjaju radna mjesta” .

Weyl je izdvojio instrument kolektivnog pregovaranja koji bi trebalo upotrijebiti i u digitalnom svijetu. “Većina naših podataka ne pripada pojedincima”, upozorio je.

“Individualna kontrola podataka dovodi do snižavanja standarda – svi mogu otkrivati podatke i svi se u tome natječu kako bi ugrozili pregovaračku poziciju konkurencije”.

Kolektivno je pregovaranje ključno kako bismo se izborili za svoja prava u digitalnom predstavljanju i sklopili razuman društveni ugovor s digitalnim platformama, naglašava Weyl.

Vremena je sve manje

Moramo prilagoditi organizaciju sindikata i propise brzim promjenama na tržištu rada, poručio je izraelski povjesničar.

Nakon industrijske revolucije u 19. stoljeću sindikati i političari prilagođavali su propise i rad desetljećima pa i stoljećima.

Danas je gledano iz perspektive radnih mjesta najvažnije da je taj proces jako ubrzan. “Stara radna mjesta nestaju, nova se pojavljuju a ključni je problem prekvalifikacija i potreba da ljudi iz temelja preispitaju vlastiti identitet”, što sve po Harariju stvara ogroman psihološki stres.

Švicarska političarka upozorila je da su etika i tržište rada već dugo vruća tema u politici. Prošle je godine oko dvije milijarde ljudi u svijetu radilo ‘neformalne poslove’ a 600 milijuna nisko-kvalificiranih radnika imalo je posao ali njihova je plaća bila niža od 3,2 dolara dnevno, objasnila je, osvrćući se na problem ‘pristojnog rada’.

Nova tehnologija stvara dodatni pritisak i otvara nova etička pitanja budući da ti ljudi nemaju ugovore o radu, plaće su im niske i nemaju zdravstvenu zaštitu ni pravo na mirovinu.

Uvjeti na tržištu rada koje stvaraju nove tehnologije moraju biti isti kao i na postojećem reguliranom tržištu, zaključila je.