„Svatko ima pravo na moje mišljenje“, jedan je od brojnih primjera stilističkog bogatstva posuđen iz svakodnevnice, na koje skreće pažnju nedavno pokrenuti internetski portal posvećen stilistici.
Slogani „Nemate vi toliko akcija i popusta koliko ja nemam para“, „Hrvatska – gdje je more bistrije od naroda“ i mnoštvo sličnih, za autore su potreba da izraze svoju svakodnevicu te polemiziraju s političkim, kulturnim i društvenim pritiscima u kojima žive, a za stiliste primjeri različitih stilskih figura i motiva iz popularne kulture koji otkrivaju iznimnu jezičnu kreativnost i duhovitost svojih autora, kažu na portalu.
Neposredan povod za pokretanje portala „Stilistika.org“ bilo je objavljivanje elektronske knjige „Svijet stila, stanja stilistike“. To je zbornik 17 rasprava s istoimenog skupa kojim je Katedra za stilistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2015. obilježila četrdeset godina postojanja.
Kako su rekli u redakciji koju čine glavni urednik Krešimir Bagić te Anera Ryznar i Nikola Košćak, sredstva dobivena za tiskanje zbornika nisu bila dovoljna, pa su odlučili pokrenuti mrežne stranice koje bi bile spremište različitih stilističkih sadržaja dostupnih svima.
Objavljeni prilozi tematiziraju prošlost i sadašnjost te discipline koja spaja lingvistiku i književnost, nude stilistička čitanja važnih književnih tekstova, prikaze izdanja, upućuju na karakteristične pojave i stileme u aktualnim uporabama jezika, donose tematske abecedarije, studentske stilske vježbe, kritike itd.
U središnjem dijelu predstavljeni su stilovi Borisa Marune, Antuna Gustava Matoša i Ivana Slamniga, a u stilističkom arhivu tematizirana zagrebačka stilistička škola.
U uvodnom tekstu zbornika, Marina Katnić-Bakaršić radije stilistiku objašnjava metaforom raskrižja nego znatno češćom usporedbom s mostom.
Stilistika nije samo mjesto susreta lingvistike i književnosti već i njihovih povremenih rastanaka, kao i sastanka i rastanka semiotike, socijalnih znanosti i kulture u cjelini, kaže ona.
No, i jedna i druga pokazuje kako stilistika u svojim ključnim tumačenjima ne može bez metafora i da zbog toga nije manje ozbiljna i manje „odrasla“ disciplina, kaže Marina Katnić-Bakaršić.
