Znanstvenici britanskog Sveučilišta u Southamptonu napravili su veliki korak u razvoju skladištenja digitalnih podataka.
Time će problem današnjih medija, gdje fotografije izblijede, a knjige istrule, biti riješen. Kako se navodi na internetskoj stranici Sveučilišta u Southamptonu, znanstvenici Centra za istraživanje optoelektronike (ORC) uspjeli su, koristeći femtnosekundni laser čiji su impulsi svjetlosti dugački nekoliko milijarditih dijelova sekunde, na posebno oblikovano staklo zapisati i s njega pročitati petodimenzionalne digitalne podatke.
Naime, laser zapisuje podatke tako što pretvara minijaturne dijelove stakla u polarizirajuću strukturu, koji se čitaju slanjem drugog impulsa, prenosi RTS.
Oni se interpretiraju na osnovu tipa, radijalnog ili azimutalnog i smjera polarizacije, što čini da staklo ima pet dimenzija – tri fizičke u naslaganim slojevima, a dvije u valnoj duljini (boji) i polarizaciji svjetlosnog vala (jedna s polarizacijom od nula, a druga od 90 stupnjeva).
Kapacitet ovakvog stakla jest 360 terabajta memorije i stabilno je do temperature od 1.000 stupnjeva Celzija.
Na sobnoj bi temperaturi, kako tvrde znanstvenici, vijek trajanja trebao biti neograničen, odnosno, kako predviđaju, na teperaturi od 190 stupnjeva Celzija može trajati čak 13,8 milijardi godina.
To nije malo kad se ima u vidu da planet Zemlja postoji 4,6 milijardi godina, galaksija Mliječni put 13,2 milijardi godina, a čovjek najviše 200.000 godina.
Stručnjaci smatraju da će najveću korist od novog vida dugoročnog skladištenja podataka imati institucije s velikom bazom podataka, poput nacionalnih arhiva, muzeja i knjižnica.
Prvi put ova tehnologija prikazana je 2013. kad je tekstualna datoteka od 300 kilobajta uspješno snimljena u pet dimenzija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.