Jedna od najljepših i najbogatijih prirodnih formacija na svijetu, australski Veliki koraljni greben, star 25 milijuna godina, nakon duge i teške bolesti je umro, objavili su znanstvenici. Ubio ga je čovjek.

U osmrtnici objavljenoj na stranici časopisa Outside, čiji naslov glasi: Osmrtnica: Veliki koraljni greben (25 milijuna pr.n.e – 2016), jedan od vodećih autora tekstova o okolišu Rowan Jacobsen ističe da je greben bio najveća živa struktura na svijetu i jedina vidljiva iz svemira. No, treba napomenuti da povratkom algi, on može ponovno oživjeti, ali samo ako se to dogodi u idućih nekoliko godina.

Pod utjecajem okolišnog stresa, na koji najvjerojatnije utječe više čimbenika poput porasta temperature, štetnih kemikalija, podizanja razina mora, povećanog Sunčevog zračenja, manjka kisika i sl., koralji izbacuju svoje sustanare tako da preostaju samo bijeli ‘kosturi’. Koralji će se odlučiti na drastičnu mjeru raskida simbioze kada postanu nesposobni algama osigurati sirovine nužne za fotosintezu kao što su primjerice ugljikov dioksid i amonijak. 

Bio je dug 2.250 km, sastojao se od 2.900 odvojenih grebena i 1.050 otoka. Svojom ukupnom površinom bio je veći od Velike Britanije, a sadržavao je veću bioraznolikost od cijele Europe. U njemu je živjelo 1.625 vrsta riba, 3.000 mekušaca, 450 vrsta koralja, 220 vrsta ptica te 30 vrsta kitova i dupina. Bio je jedno od najvećih staništa dugonga, srodnika morske krave i najveće rodilište zelenih kornjača.

Jedan od najljepših prikaza grebena iz vode, zraka i iz svemira, zabilježen je u filmu ‘Planet Zemlja’, koji je 2006. za BBC napravio glasoviti prirodoslovac i popularizator znanosti David Attenborough.

Upozorenje o dramatičnom stanju grebena svijetu je prvi odaslao je prof. Terry Hughes, sa Sveučilišta James Cook, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za koralje, koji je u ožujku iz helikoptera pratio i bilježio promjene u njegovu sustavu.

Njegov tim tada je zabilježio kako je su prekrasne plave, ružičaste, crvene, žute i brojne druge boje, karakteristične za slavni greben izblijedjele i nestale u samo nekoliko tjedana, tako da njime sada dominiraju siva i bijela.

Sustav je postao novom tragičnom žrtvom procesa izbjeljivanja koji se od kraja 1990-ih odvija zbog porasta temperatura u oceanima širom svijeta. Pritom treba istaknuti da oko 93 posto globalnog zatopljenja odlazi u oceane, prenosi Index.

Iako nema tih vlasti na svijetu koje bi mogle same riješiti problem klimatskih promjena, aktiviste za zaštitu okoliša posebno iritira ponašanje australske vlade desnog centra, koja je više puta pokazala neosjetljivost za globalno zagrijavanje, a nikada spremnost priznati da je Veliki koraljni greben ugrožen. Jedan od razloga za to svakako treba tražiti u činjenici da je glavni energetski resurs te zemlje ugljen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.