Neravnoteža mikrobioma u crijevnoj flori mogla bi biti jedan od uzročnika Chrohnove bolesti, kronične upalne bolesti crijeva, koja može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, a najčešće je riječ o zadnjem dijelu tankog ili debelom crijevu, rezultati su studije objavljene u časopisu Science of Translational Medicine.

Ljudski organizam sadrži 90 posto bakterija organiziranih u zajednice koje nazivamo mikrobiomima. Bogat i raznolik skup bakterija, gljivica i virusa koji nastanjuju ljudski organizam i za deset puta nadmašuju ljudske stanice, a funkcioniraju kao nevidljivi organ zove se mikrobiom.

On je u crijevima iznimno značajan jer se otprije sumnja da disbalans mikrobioma djeluje na razvoj brojnih nezaraznih kroničnih stanja i bolesti, pretilost, depresiju, autizam, alergije te u najvećem broju slučajeva na bolesti povezane s probavnim sustavom.

Mikrobiom štiti od invazije patogenih mikrooganizama, potiče imunološki odgovor, proizvodnju antimikrobnih čimbenika, sudjeluje u probavnim i respiratornim funkcijama, te potiče funkciju barijere kože i sluznica.

“Saznanja američkih znanstvenika upućuju na to da bi se uklanjanjem dijela mikrobioma iz crijevnog trakta i ponovnim uvođenjem određenog tipa “dobrih” bakterija bez enzima ureaze moglo učinkovito boriti protiv Chronove bolesti”, kaže Gary Wu, zamjenik odjela za gastroenterološka istraživanja medicinskog Sveučilišta Pennsylvania i glavni autor istraživanja.

“Ako je riječ o jednostavnom enzimu odgovornom za neravnotežu, moguće je neutralizirati ga. Naša je zamisao ponovno stvoriti sastav mikrobioma bez bakterija nositeljica enzima ureaze odgovornih za neravnotežu u crijevnoj flori, koju nazivamo disbioza”, objasnio je dr. Wu.

Neravnotežu crijevne flore mogu prozročiti upale, antibiotici ili prehrambene navike. Upravo se disbioza crijevne flore smatra najodgovornijom za razvoj Chronove bolesti, no znanstvenici to još nisu i službeno potvrdili.

Više je studija na miševima i na ljudima pokazalo da vrsta “loših” bakterija koje se hrane ureom, otrovnim dušikovim otpadom koji se može pronaći u debelom crijevu, ima značajnu ulogu u razvoju disbioze.

Unos “dobrih” bakterija mogao bi pridonijeti zdravoj uravnoteženosti crijevne flore te predstavlja potencijalno uspješnu terapiju u borbi s Chronovom bolešću.

Od nje samo u Sjedinjenim Državama boluje gotovo milijun odraslih osoba i djece.