Predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Dario Rahelić kaže da je u Hrvatskoj službeno registrirano oko 300.000 oboljelih od šećerne bolesti, no njihov je stvarni broj oko 500.000.
Šećerna bolest u Hrvatskoj skočila je lani sa petog na četvrto mjesto na ljestvici vodećih uzroka smrtnosti, a glavni razlog su kronične komplikacije do kojih dolazi zbog kasnog otkrića bolesti, koje ujedno predstavljaju najveći trošak u liječenju dijabetesa, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti.
Lani je od dijabetesa u Hrvatskoj umrla 2331 osoba, a procjenjuje se da oko 40 posto osoba s dijabetesom ni ne zna da ima tu bolest.
Ponajprije zbog toga troškovi liječenja dijabetesa porasli su u zadnjih desetak godina za dvije milijarde kuna, pa sada iznose 4,6 milijardi kuna godišnje. To je 19,8 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pri čemu 88 posto iznosa odlazi na liječenje komplikacija, među kojima su najzastupljenije komplikacije na srcu i krvnim žilama.
Pacijenti i stručnjaci, među kojima su vodeći dijabetolozi i kardiolozi, smatraju da su potrebne hitne promjene unutar zdravstvenog sustava koje će dugoročno omogućiti bolju prevenciju, brže otkrivanje i liječenje, te bolje ishode liječenja za oboljele.
Predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Dario Rahelić kaže da je u Hrvatskoj službeno registrirano oko 300.000 oboljelih od šećerne bolesti, no njihov je stvarni broj oko 500.000.
Najveći problem kasno otkrivanje bolesti
U Hrvatskoj su dostupni svi lijekovi za šećernu bolest kao i u Europi i svijetu, a kvaliteti liječenja trebale bi pridonijeti i nove smjernice za liječenje. No, najveći je problem kasno otkrivanje bolesti jer je u trenutku dijagnostike bolesti većina pacijenata već razvila neke komplikacije.
Najčešće su komplikacije moždani udar i infarkt miokarda, pa je nužno da stručnjaci i donositelji odluka u zdravstvu počnu razgovarati o tome kako poboljšati preventivno djelovanje u sprečavanju pojave komplikacija dijabetesa, kazala je Lea Smirčić Duvnjak, predstojnica Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovec”, ujedno Referentnog centra za šećernu bolesti.
Akademik Davor Miličić kaže kako je suradnja dijabetologa i kardiologa danas važnija nego ikada jer obje struke dijele bolesnike i liječe ih lijekovima koji se počinju preklapati, pa treba znati koji su dometi takve terapije i koristi za bolesnike, kako bi se izbjegli neželjeni ishodi.
“U Hrvatskoj nam stalno raste broj oboljelih, u ovom trenutku dijabetes ima više od 9 posto odrasle populacije, a prije deset godina bilo ih je 6 posto. To što nam raste broj umrlih govori da smo neuspješni u liječenju”, kazala je liječnica opće prakse Tereza Šarić.
Pritom je predstavila rezultate istraživanja prevedenog među osobama s dijabetesom, koji su članovi udruga oboljelih od te bolesti. Pokazalo se da je 62 posto oboljelih u zadnjih godinu dana obavilo svega jedan ili nijedan kontrolni pregled bolesti, a polovica, odnosno trećina ispitanika nije obavila neke od osnovnih pretraga.
Trećina oboljelih nije dobila nikakvu edukaciju o bolesti, a petina bolesnika ne zna ništa o kardiovaskularnim komplikacijama, iako polovica oboljelih ima takve komplikacije, upozoreno je na konferenciji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
