"Londonski pacijent" drugi u povijesti na putu prema izlječenju od HIV-a

JEWEL SAMAD / AFP

Britanac pozitivan na HIV druga je osoba u svijetu koja je u dugotrajnoj remisiji pošto što su mu prije tri godine transplantirane matične stanice koštane srži donora otpornog na taj virus, izvijestili su njegovi liječnici, dodajući da bi takav rezultat mogao rezultirati potpunim izlječenjem od bolesti.

Premda je pacijent u remisiji već 18 mjeseci, a znanstvenici su iznimno zadovoljni viješću o napretku u liječenju bolesti te je smatraju prekretnicom u borbi protiv HIV-a, autori britanske studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature upozoravaju kako je prerano reći da je pacijent u potpunosti izliječen. S HIV-om danas u svijetu živi 37 milijuna ljudi.

Dosad postoji samo jedan dokumentirani slučaj ‘izlječenja’ od virusa HIV-a, koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije ili AIDS.

Naime, deset godina od prvoga potvđenog slučaja pacijenta s HIV-om, takozvanog Berlinskog pacijenta, koji je izliječen od virusa zahvaljujući istoj metodi – transplantaciji matičnih stanica, svi ostali pokušaji bili su neuspješni. Do slučaja Londonskog pacijenta.

Njegova bolest ušla je u remisiju primjenom vrlo agresivne i rizične metode. Autori studije kažu da ista tehnika ne mora nužno biti učinkovita i kod ostalih osoba zaraženih HIV-om, osobito kod onih koji nose gen CXCR4.

Poput Berlinskog pacijenta koji je, uz HIV imao uznapredovali oblik leukemije, i Londonski bolesnik boluje od raka, uznapredovalog Hodgkinova limfoma.

Malo je vjerojatno da će liječenje matičnim stanicama, poznato kao rizično te sa snažnim i dugotrajnim nuspojavama, postati realna mogućnost liječenja HIV-a u bliskoj budućnosti, osobito s obzirom na to jer su danas u terapiji dostupni moćni lijekovi kojima se infekcija drži pod kontrolom. No otkriće se smatra prekretnicom u borbi protiv globalne epidemije AIDS-a.

Većina stručnjaka kaže kako je gotovo nezamislivo da će se ovakav postupak, a on je skup, složen i rizičan, uspjeti primijeniti u liječenju svih pacijenata. Da bi se postigao rezultat treba pronaći savršenu podudarnost između donora i pacijenta, a to je moguće samo kod malog postotka ljudi. Većina donora je iz sjevernih europskih zemalja. Naime, riječ je o onima s CCR5 mutiranim genom koji su prirodno otporni na HIV. Nazivaju ih “elitnim kontrolorima” jer prirodno ‘kontroliraju’ virus kao da su na lijekovima za njegovo suzbijanje.

Stručnjaci kažu da još nije jasno je li otpornost na CCR5 jedini ključ. I Berlinski i Londonski pacijent imali su istu mutaciju, kazali su liječnici, pojasnivši da su u slučaju obojice pacijenata pronašli donore s mutacijom CCR5.

“Riječ je o vrlo značajnoj studiji. Nakon desetogodišnje pauze imamo važnu potvrdu da Berlinski pacijent nije tek slučajnost”, rekla je Aine McKnight, profesorica virusne patologije na londonskome Sveučilištu Queen Mary.

Profesor biologije Ravindra Gupta, voditelj tima liječnika koji su primijenili metodu na neimenovanom oboljelom muškarcu iz Londona je kazao kako on i njegovi kolege planiraju iskoristiti najnovije rezultate da bi istražili potencijalne nove strategije liječenja HIV-a.

“Moramo pokušati ustanoviti može li se CCR5 receptor kod osoba s HIV-om uništiti, a mislim da smo na pravome putu uz pomoć primjene genske terapije”, rekao je Gupta.