Rizik od umiranja od koronavirusa nije isti kod svake demografske skupine nego ovisi o nekoliko različitih fakora, pokazala je nova studija.
Od 1000 ljudi zaraženih koronavirusom, a koji su mlađi od 50 godina gotovo nitko neće umrijeti. Kod osoba u pedesetima i ranim šezdesetim godinama umrijet će oko 5 posto, više muškaraca nego žena. Što je osoba zaražena koronavirusom starija, to je rizik veći. Od 1000 osoba koji su u srednjim sedamdesetim godinama ili stariji, oko 116 će ih umrijeti od posljedica koronavirusa. Ovo su statistike prikupljene analizom studija o smrtnosti od Covida-19.
Trendovi smrtnosti od koronavirusa prema dobi jasni su još prvih dana pandemije. Istraživački timovi koji istražuju prisutnost antitijela protiv SARS-CoV-2 kod ljudi u općoj populaciji – u Španjolskoj, Engleskoj, Italiji i Ženevi u Švicarskoj – sada su kvantificirali taj rizik, kaže Marm Kilpatrick, istraživačica zaraznih bolesti sa Sveučilišta Kalifornije, Santa Cruz.
VEZANE VIJESTI
“To nam je moćan alat kada se pitamo o utjecaju koronavirusa na određenu demografsku skupinu”, kaže Kilpatrick.
Studije otkrivaju da je dob daleko najjači prediktor rizika od smrti kod zaražene osobe, a riječ je o metrici poznatoj kao omjer smrtnosti od zaraze (IRF). Ta metrika otkriva koliko je zaraženih koronavirusom, uključujući i one koji nisu imali simptome, koji su umrli od posljedica bolesti.
Covid-19 nije opasan samo za starije osobe nego i za one u srednjim pedesetima, šezdesetima i sedamdesetima”, rekao je Andrew Levin, ekonomist na Dartmouth Collegeu u Hanoveru u New Hampshireu. Njegova je procjena da će koronavirus biti do 50 puta fatalniji za jednog 60-godišnjaka nego da vozi automobil.
“Starost ipak ne može objasniti sve”, istaknuo je Henrik Salje, epidemiolog sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji.
Spol je također bitan čimbenik jer muškarci imaju gotovo dvostruku vjerojatnost da će umrijeti od koronavirusa nego žene. Osim toga, rizik od umiranja od koronavirusa povezan je i s osnovnim zdravstvenim stanjima, kapacitetom zdravstvenih sustava te činjenicom je li se virus proširio među ljudima u ustanovama za starije osobe.
Stariji muškarci u većoj su opasnosti
Za procjenu rizika od smrtnosti prema dobi, istraživači su koristili podatke iz ispitivanja učestalosti antitijela. U lipnju i srpnju tisuće ljudi diljem Engleske testirali su se na antitijela. Od 109 000 nasumično odabranih tinejdžera i odraslih koji su testirali, oko 6 posto ih je imalo antitijela na SARS-Cov-2. Ovaj je rezultat korišten za izračun ukupnog IFR-a za Englesku te je rezultat bio 0,9 posto ili 9 smrtnih slučajeva na 1000 osoba. IFR je bio blizu nuli za ljude u dobi od 15 do 44 godine, povećavši se na 3,1 posto za dobnu skupinu od 65 do 74 godine i na 11,6 posto za sve starije.
#related-news_0
Slična studija provedena je i u Španjolskoj te je zamijećen i sličan trend. IFR je za cijelu populaciju iznosio 0,8 posto, ali s godinama se povećavao pa je za muškarce od 80 i više godina iznosio 11,6 posto, a kod žena je bio znatno niži, 4,6 posto. Rezultati su pokazali da muškarci češće umiru od koronavirusa nego žene, a razlika postaje još očitija što je broj godina veći.
“Muškarci se suočavaju s dva puta većim rizikom od žena”, kaže Beatriz Pérez-Gómez, epidemiologinja iz Medicinskog instituta Carlos III u Madridu, koja je bila uključena u španjolsko istraživanje.
“Razlike u muškom i ženskom imunološkom sustavu mogle bi objasniti i različite rizike. Kod žena bi se bolest otkrila nešto ranije”, kazala je Jessica Metcalf, demografkinja sa Sveučilišta Princeton, New Jersey.
Imunološki sustav mogao bi objasniti i mnogo veći rizik za starije ljude koji umiru od koronavirusa. Kako tijelo stari, to se teže bori s virusom, prenosi Nature.
#related-news_0
Razlike među zemljama
Istraživači primjećuju da postoji značajna razlika u procjenama IFR-a između nekih zemalja, posebno za ljude u dobi od 65 godina i više. Studija u Ženevi procijenila je da IFR za osobe starije od 65 godina iznosi 5,6 posto, a to je znatno manja brojka nego ona u Španjolskoj i Engleskoj.
IFR će biti veći u zemljama koje imaju veću stopu komorbiditeta, odnosno oboljelih od dijabetesa, pretilosti i bolesti srca. Također, IFR će biti niži u zemljama koje imaju jake zdravstvene sustave koji nisu bile pretrpani u prvom valu pandemije. Čini se da je velik faktor u različitim stopama smrtnosti između zemalja i činjenica je li se virus proširio u staračkim domovima ili ne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
