Prošla je godina bila najtoplija godina od 1880. godine kad je započeto mjerenje, izjavili su iz američke Nacionalna uprave za oceane i atmosferu.
Godina 2015. je bila daleko najtoplija otkad se krajem 19. st. počela mjeriti temperatura, jasno potukavši rekord iz 2014., objavila je u srijedu Američka agencija za ocean i atmosferu.
Prosječna temperatura kopna i mora za čitavu 2015. bila je 0,9 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka za 20. st., što je najviše od početka mjerenja 1880. Prethodni rekord zabilježen 2014. premašen je za 0,16 stupnjeva.
Kao točka na ‘i’ u toj rekordnoj godini, utvrđeno je i da je prosinac bio najtopliji mjesec u zadnjih 136 godina.
Od dvanaest mjeseci u 2015., deset ih je potuklo pojedinačni temperaturni rekord.
Ovo je ujedno i četvrti put da je od početka stoljeća potučen globalni temperaturni rekord.
Najviše temperaturne vrijednosti dosad zabilježene su gotovo posvuda u svijetu, pa tako i u Srednjoj Americi, u sjevernoj polovici Južne Amerike, na sjeveru, jugu i istoku europskog kontinenta te na zapadu Azije i u mnogim dijelovima Sibira.
Prosječna temperatura na površini kopna bila je u 2015. za 1,33 Celzijeva stupnja veća od prosjeka za 20. st., ili najviša u razdoblju od 1880. do 2015., potukavši raniji rekord od 0,25 stupnjeva zabilježen u 2007.
Prosječna temperatura na površini svjetskih mora i oceana bila je za 0,74 stupnja veća od prosjeka za prošlo stoljeće, potukavši rekord od 0,11 stupnjeva iz 2014.
Inače, povijesni globalni sporazum o klimi usvojen je sredinom prosinca 2015. u Parizu.
VEZANE VIJESTI
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius predstavio globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, “povijesnu” mjeru za transformaciju svjetskog gospodarstva, koje pokreću fosilna goriva, i njegovo usmjeravanje prema ograničavanju zagrijavanja Zemlje.
Fabius je pozvao dužnosnike iz gotovo 200 zemalja da podrže prijedlog.
U cjelonoćnim pariškim pariškim pregovorima dužnosnici su uspjeli riješiti i posljednje zapreke za usvajanje sporazuma. Fabius je istaknuo ključne točke: ambiciozniji cilj za ograničavanje rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzija; sto milijardi dolara godišnje za financiranje zemalja u razvoju nakon 2020. i petogodišnji ciklus za razmatranje provedbe obećanja koje su dale države za poduzimanje akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u Kopenhagenu 2009. godine, okončan je u rasulu i kaosu. Završio je tako da je američki predsjednik Barack Obama “na silu” ušao na sastanak Kine i drugih zemalja i ishodio umjerene ustupke o ograničenju emisija do 2020. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
