Otprilike u danima kad je utvrđeno da britanski soj koronavirusa postaje dominantan i u Hrvatskoj, objavljeno je istraživanje koje, povrh odranije utvrđene veće zaraznosti ove varijante virusa, utvrđuje da je britanski soj i smrtonosniji.
“Na temelju 4945 umrlih za koje se znalo (da su imali britanski soj), procjenjujemo da je opasnost od smrti povezana s njim 55 posto viša”, navodi se u zaključku istraživanja velike skupine znanstvenika koje je objavio Nature.
Autori posebni navode da su u obzir uzeli i prilagodili rezultate odnosno statistički uzorak s obzirom na dob, spol, uvjete života i sve ostale relevantne elemente.
Soj koji je postao dominantan i u Hrvatskoj
“Nekoliko istraživanja utvrdilo je da je B.1.1.7 (britanski soj) zarazniji od prethodnih varijanti”, konstatirali su prije zaključka o smrtnosti britanskog soja.
Znanstvenici koji potpisuju članak u Natureu navode i to da se 55 posto veća smrtnost do koje su došli odnosi na srednju vrijednost, odnosno preciziraju raspon od 39 do 72 posto veće smrtnosti. Riječ je o soju za koji je ministar zdravstva Vili Beroš prije nekoliko dana objavio da je u Hrvatskoj s učestalosti od 57 posto postao dominantan.
VEZANE VIJESTI
Među onima koji su radili na ovom istraživanju, među znanstvenicima koji rade između ostalog i na London School of Hygiene and Tropical Medicine, Nature navodi i Petru Klepac. Riječ je o znanstvenici iz Hrvatske, docentici na London School of Hygiene and Tropical Medicine, gdje se bavi matematičkim modeliranjem zaraznih bolesti, a koja je povrh toga i članica Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade Republike Hrvatske.
Ona je bila u skupini znanstvenika koji su u prosincu prošle godine potpisali apel u kojem se kritizirao Vladin odgovor na epidemiju u Hrvatskoj, što je dovelo do kraće krize u kojoj je predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić tvrdio da je došlo do nesporazuma i da im se Vlada nije zahvalila na suradnji.
Nešto prije toga Petra Klepac je Večernjem listu dala vrlo zanimljiv intervju u kojem je objašnjavala, između ostalog, i ono što je sada bilo predmetom studije objavljene u Natureu, mutacije SARS-CoV-2.
“Svi virusi mutiraju i imaju određenu stopu mutacije, no SARS-CoV-2 mutira otprilike dvostruko sporije od virusa gripe te četiri puta sporije od HIV-a. Iako većina mutacija nema funkcionalnog utjecaja, može doći do mutacija koje omogućuju virusu da izbjegne naš imuni odgovor”, objašnjavala je:
“One također mogu smanjiti efektivnost cjepiva. Treba napomenuti da, što je više ljudi zaraženo virusom, ima više prilika za mutacije pa vjerojatnost da dođe do bitne mutacije raste. To nam daje još jedan argument da što više snizimo razinu zaraze u populaciji dok ne dođe cjepivo kako bi se smanjila vjerojatnost takvih mutacija.”
Osim tog upozorenja da se nadležna tijela ne bi trebala igrati dopuštanjem masovnije zaraze, Petra Klepac je u jednom elementu problema s mutacijama koronavirusa pronašla i tračak optimizma:
“Mora ga se nastaviti pratiti”
“Prednost je ta da SARS-CoV-2 za razliku od gripe nije segmentirani virus, pa nema takav potencijal za rekombinaciju genetskog materijala, tako da ne vjerujem da će ovaj koronavirus predstavljati izazov predviđanja cijepnih sojeva kao što je to slučaj kod gripe. No, potrebno je pratiti genetsku raznolikost SARS-CoV-2 i naš imuni odgovor na nju.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!