Podizanje razine kardiovaskularnog zdravlja kod žena u reproduktivom periodu života i onih s malom djecom može prekinuti međugeneracijski ciklus kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti.
Potomci majki sa zdravim stilom života žive čak deset godina duže bez kardiovaskularnih bolesti od djece čije su majke živjele nezdravim načinom života. To je otkriće studije objavljene u “European Journal of Preventive Cardiology”, časopisu Europskog kardiološkog društva (ESC).
“Naše istraživanje ukazuje na to da su majke primarni čuvari zdravlja svoje djece”, rekao je autor studije dr. James Muchira sa Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu i Sveučilišta Massachusetts u Bostonu. On dodaje da se utjecaj njihovih navika odražava na zdravlje potomaka u odraslom uzrastu.
Prethodno istraživanje pokazalo je da roditelji prenose zdravlje na svoje potomstvo i putem gena i preko zajedničkog okruženja, odnosno načina života.
Ovo je prvo istraživanje koje je ispitalo da li je zdravlje srca roditelja povezano s godinama u kojima potomci razvijaju kardiovaskularne bolesti. Uz to, istraživan je utjecaj svakog roditelja posebno.
Studija je pratila majke, očeve i djecu. Praćeno je ukupno 1.989 potomaka, 1.989 majki i isto toliko očeva.
Potomci su upisivani u prosječnoj dobi od 32 godine i praćeni su tijekom 46 godina od 1971. do 2017, kako bi se utvrdilo kada se razvijaju kardiovaskularni problemi.
“Presudno je to da je studija pratila potomstvo većinu njihovog odraslog života, kad se zaista događaju srčani i moždani udari”, objasnio je dr. Muchira.
Kardiovaskularno zdravlje majki i očeva ocjenjivano je prema sedam faktora: nepušenje, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i normalan indeks tjelesne mase, krvni pritisak, kolesterol u krvi i glukoza u krvi. Tri kategorije kardiovaskularnog zdravlja bile su: loše – od nula do dva faktora, srednje – od tri do četiri faktora i idealno – od pet do sedam faktora.
#related-news_0
Istraživači su procijenili povezanost roditeljskog kardiovaskularnog zdravlja i toga koliko dugo su njihovi potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti. Procijenjene su veze između svakog para, majka-kćerka, majka-sin, otac-kćerka i otac-sin.
Potomci majki s idealnim kardiovaskularnim zdravljem živjeli su još devet godina duže bez kardiovaskularnih bolesti u odnosu na potomke majki s lošim kardiovaskularnim zdravljem.
Loše kardiovaskularno zdravlje majke povezano je s dvostrukom opasnošću od rano nastalih kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s idealnim zdravljem kardiovaskularnog sustava majke.
Zdravlje srca očeva nije imalo statistički značajan efekt na dužinu vremena koje su potomci živjeli bez kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Muchira kaže da je snažan doprinos majki vjerojatno kombinacija zdravstvenog stanja tijekom trudnoće i okoline u ranoj životnoj dobi.
“Ako majke imaju dijabetes ili hipertenziju tijekom trudnoće, ti se faktori rizika ‘utisnu’ u njihovu djecu u ranom periodu života. Uz to, žene su često glavni uzor ponašanja”, rekao je doktor i konstatirao da se nezdrav način života majke više odrazio na sinove nego na kćerke.
#related-news_0
“To je bilo zato što su sinovi imali nepovoljnije životne navike od kćerki, što je situaciju dodatno pogoršalo. To pokazuje da pojedinci mogu sami da preuzmu brigu o svom zdravlju”, dodao je doktor.
Ljudi koji naslijede visok rizik od majke, taj rizik mogu da smanje ako se redovno vježbaju i kvalitetno se hrane. Ako nije tako, rizik će se umnožiti, piše Medical Express.
“Takve intervencije trebale bi da se dogode tijekom trudnoće i vrlo rano u životu djeteta, tako da imaju stvarni utjecaj na zaštitu kardiovaskularnog sustava u odrasloj dobi. Na primjer, uparivanje majki i male djece u program vježbanja ili poboljšanja načina prehrane. Ako djeca izrastu u zdrave odrasle osobe, neće imati isti kardiovaskularni rizik kao njihovi roditelji, što će povećati šanse za dobivanje još zdravijih unučića”, ističe dr. Muchira.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.