Kreditiranje zaposlenih u sudovima u Srbiji - po posebnim uvjetima. Mogu li povoljni krediti jedne banke ugroziti nezavisnost i nepristrasnost sudaca, i to baš u slučajevima kada klijent tuži banku?

U trenutku kada više od 20.000 obitelji u Srbiji čeka stav Vrhovnog suda o spornom pitanju problematičnih kredita u švicarcima, upravo građani zaduženi u švicarskim francima skrenuli su pažnju javnosti na ugovore između jedne banke – protiv koje se vodi na stotine sporova – i tri suda, u kojima se zaposleni kreditiraju po “posebnim uvjetima”.

Ugovor između Piraeus banke i Trećeg osnovnog suda u Beogradu, korisnik kredita u švicarcima – Marko Vasić – koji je protiv Piraeus banke pokrenuo postupak upravo pred istim sudom, ugledao je na sudskoj oglasnoj ploči.. Ni po zahtjevu za dostupnost informacija od javnog značaja, Vasić nije saznao koliko sudaca ima “kreditnu liniju”.

“Jednostavno, može se dogoditi da upravo sudac koji sudi u predmetu protiv Piareus banke, a sudi vama, recimo, nekom klijentu koji je došao po pravdu, da on ima kredit u Piareus banci, tko zna koje vrste. Znamo da su to dinarski krediti, kratkoročni, znamo da je kamata po znatno nižim uvjetimaa”, kaže Marko Vasić, Udruženje CHF Srbija.

Iz spomenute banke za N1 demantiraju. Riječ je, tvrde, o samo jednom od 600 tipskih ugovora o tehničko-poslovnoj suradnji, što je u skladu sa zakonskom regulativom i normativom Narodne banke Srbije.

“Nositelji ovih ugovora, pored spomenutih sudova jesu i bolnice, škole, domovi zdravlja, vrtići, javna poduzeća i velike korporacije u privatnom vlasništvu. Riječ je o standardnim ugovorima koji ne podrazumijevaju posebne povlastice za zaposlene u kompanijama potpisnicama, i predstavljaju tipičan primjer redovne poslovne prakse ka pravnim osobama”, navode u Piraeus banci.

Ali i Treći osnovni sud je samo jedan od tri suda, s kojima je banka sklopila ugovore. Među njima i Drugi osnovni, ali i Vrhovni kasacioni sud, čiji stav o problematičnim kreditima u švicarcima čeka više od 20.000 obitelji u Srbiji. Iz te institucije su bez odgovora na pitanja N1, ali je njen prvi čovjek za javni servis rekao je da “nema sukoba interesa i da su u pitanju kratkoročni krediti”.

Je li to, ipak, osnovan razlog za izuzeće sudaca ili cijelog suda?

“Znamo da sudac ne smije na bilo koji način biti povezan s predmetom koji vodi, u ovom slučaju, ako bi sudac imao kredit kod te banke, on bi morao biti izuzet iz spora u kojem bi eventualno sudio, a gdje bi banka bila tužena strana”, smatra Dejan Gavrilović iz Efektive.

Zbog sprege banaka i sudova – burne reakcije i u Parlamentu Srbije, odakle zastupnici Pokreta Dveri i Dosta je bilo poručuju: “ovo je povod za smjenu predsjednika, prije svega, Vrhovnog kasacionog suda.”