Točno pola godine nakon što je arbitražni sud, unatoč dokazanim slovenskim makinacijama i kontaminaciji procesa, zbog čega je Hrvatska iz njega izišla, donio odluku kako bi trebala izgledati granica dviju država, istječe rok za pripremu provedbe arbitražne odluke o granici.
Danas na snagu stupa set zakona, a ključan je onaj kojim bi se granica s Hrvatskom upisala u službenu evidenciju granica te onaj o zemljišnim knjigama. Zakon o morskom ribarstvu predviđa izdavanje dozvola za gospodarski ribolov s kojima bi slovenski ribari lovili do Limskog kanala, a hrvatski u slovenskom teritorijalnom moru. Posljednji od niza zakona regulira prava stanovništva na dijelu koje je “pripalo” Hrvatskoj, podsjeća Večernji list. Prvenstveno je riječ o kopnu gdje je arbitražni sud redom udovoljio hrvatskom zahtjevu da granična crta slijedi katastarsku granicu.
VEZANE VIJESTI
Slovenski premijer Miro Cerar na sastanku u Zagrebu sa svojim hrvatskim kolegom Plenkovićem kazao je da će odluku “provoditi gdje nije potreban pristanak Hrvatske”, no pitanje svih pitanja je hoće li se Slovenija pritom koristiti silom – posebice za razgraničenje u Savudrijskoj vali gdje se Hrvatska vodi crtom ekvidistance, a Slovenci odlukom suda da im pripada dvije trećine zaljeva. Za iskusne međunarodne pravnike nema dvojbe – takvo što je apsolutno nedopustivo.
“Nasilna provedba ili nametanje odluke suda jedne strane suprotna je međunarodnom pravu”, kazao je Večernjem listu profesor Stefan Talmon, odvjetnik u uglednoj tvrtki 20 Essex Street, profesor na Oxfordu i sveučilištu u Bonnu, koji se bavi međunarodnim javnim pravom, rješavanjem međunarodnih sporova te pravom mora.
“Jedini način na koji jedna strana može privoljeti drugu da prihvati odluku su nenasilne protumjere ili javni pritisak “, kaže Talmon. Takav se pritisak, očito, radi i preko veta na članstvo Hrvatske u OECD-u, ali i prijetnje da će tužiti Hrvatsku sudu EU za kršenje europskog prava. Argumentaciju crpe iz aneksa Pristupnog sporazuma EU i Hrvatske u kojem se govori o izlovu ribe, a kvote bi se trebale primjenjivati kad na snagu stupi arbitražna odluka. Za Hrvatsku je ta argumentacija ništavna jer za Hrvatsku arbitražne odluke – nema.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans naglasio je da je prioritet izbjeći incidente dok se ne postigne bilateralni sporazum o granici. Uostalom, u EU niz je neriješenih graničnih pitanja, ali države normalno žive. Neriješena granica nije problem sve dok se ne instrumentalizira u političke svrhe.
