Srbija se posljednjih tjedana suočava s dosad nezabilježenim valom ilegalnih migracija koji traje i za sada nema naznaka da će u skorije vrijeme splasnuti. U specijalnoj emisiji TV N1 o "azilantskoj krizi", gosti su se složili da je situacija ozbiljna, ali da ograde i zidovi nigdje nisu zaustavili migracije.

Kamere naše televizije već danima u Preševu bilježe dramatične scene – stotine ljudi koji stoje u redu kako bi se registrirali i bili prebačeni u kamp gdje će dobiti hranu i vodu. Među njima je veliki broj žena i djece, jer na putu prema Europskoj uniji, kroz Srbiju sada prolaze čitave obitelji.

Za to vrijeme, Mađarska je završila prvih probnih 150 metara ograde, koju planira izgraditi duž 175 kilometara granice sa Srbijom.

Novinarka N1 Gordana Bjeletić, koja svih ovih dana prati situaciju u Preševu, kaže da je na tisuće ljudi prošlo kroz taj grad, da su mnogi od njih imali novca, ali da veliki broj ipak nije… “Vidjela sam majku s bebom od 20 dana koja nije imala mlijeko za nju, vidjela sam čovjeka od 40 godina koji je zaplakao kad je dobio sendvič – radilo se o doktoru”, priča. Ona kaže da migranti u Preševu dobivaju pomoć, ali da je njima potrebno mnogo više.

Novinar Miodrag Sovilj, koji izvještava ovih dana sa sjevera, iz Subotice i okoline, navodi da je probni dieo mađarske ograde završen.

Cijela priča oko migranata u Mađarskoj se svodi samo na brojke i, kako Vlada u Budimpešti kaže – koliko košta najezda migranata, navodi Sovilj. Čini se, kako dodaje, da nedostaje emocija prema njima. Trenutno je problem temperatura, ali je veći problem nedostatak sistemske brige o ovim ljudima.

Sovilj priča da im, paradoksalno, Crveni križ nije smio prošle zime pomoći jer svoju djelatnost obavljaju na temeljima pravne države, a ti ljudi su tu nelegalno. Oni su ovdje prepušteni sami sebi, dodaje.

Najveći broj ljudi dolazi iz Sirije, te shodno tome govori se prije svega o izbjeglicama koje je potrebno zaštititi, kaže Miroslava Jelačić iz Grupe 484, koja se bavi razvojem migracijske politike.

Prije nekoliko tjedana smo imali mješoviti migracijski tijek, bilo je onih kojima je bilo potrebno pružiti međunarodnu zaštitu ali i onih koji su krenuli iz ekonomskih razloga, dodaje.

Ljubinka Mitrović iz UNHCR-a kaže da je terminologija veoma važna, jer kad govorimo o izbjeglicama govorimo i o određenom tretmanu koji država mora imati. Ona navodi da se najviše radi o ljudima iz Sirije, Iraka, Afganistana, Somalije, Eritreje…

Ivanišević: Već brinemo zbog zime

Nenad Ivanišević iz Ministarstva za rad i socijalnu zaštitu, inače član Radne grupe za rješavanje problema mješovitih migracijskih tokova, kaže da su se potrudili “maksimalno reagirati, da se ljudima pruži najviše što se moglo, ali da j  najava zida pokrenula jedan stampedo ljudi”.

“Moje iskustvo je da ti ljudi, kad ih pitate što im treba – kažu “ne treba nam ništa”, već samo žele da ih pustimo što prije… Oni  imaju željene destinacije. Mislim da smo postigli maksimum koji smo mogli  postići i kolege iz međunarodne zajednice su rekle da je ovo dobar primjer rada s ovim jadnim ljudima”, kaže Ivanišević koji se bavi migrantima između Subotice i Kanjiže.

Dodaje da su već danas razgovarali sa donatorima o zimi i problemima s kapacitetima. “Uspjeli smo dogovoriti s kolegama iz Ministarstva pravosuđa da nam se da zgrada starog suda koji nije u funkciji u Kanjiži”, priča Ivanišević i dodaje da će u razgovore biti uključeni i pripadnici Ministarstva obrane.

Gerginov: Država nije pasivna

Ivan Gerginov iz Ureda za izbjeglice podsjeća da je Srbija ušla u azilnu proceduru 2008. i da je tada bilo 44 migranta u Koviljači, da je zatim napravljen cenatar u Bogovađi, ali da je broj migranata neprekidno rastao.

“Danas imamo pet centara za tražitelje azila i 810 kreveta”, kaže Gerginov, navodeći da je ove godine stiglo 40.000 najava tražilaca azila.

“Država ne gleda taj problem pasivno, sve što se radi moglo je i bolje, ali radimo maksimalno koliko je to moguće… Ured za izbjeglice i MUP Vranje i granična policija čine sve što mogu i taj tempo je dobar”, navodi Gerginov.

Vergaš: Hrvatska prati situaciju, imamo 700 mesta

Mirjana Vergaš iz Ureda za izbjeglice u Hrvatskoj kaže da prate situaciju. Ona navodi da bi i Hrvatska, ukoliko migranti krenu preko njenog teritorija, bila samo tranzitna zemlja. Kaže da migranti biraju Mađarsku, jer je to prva zemlja Schengena, i zato što mogu nastaviti put prema Švedskoj i Njemačkoj, gdje su sigurno socijalna davanja veća nego u Hrvatskoj.

Hrvatska ima kapacitete, ima oko 700 mjesta, navodi ona.

“Vlada je donijela odluku da će primiti 550 osoba, i javnost nije bila negativna prema tome.. Nama je drago zbog toga jer je Hrvatska bila zemlja sa 500.000 izbjeglica iz BiH, i imamo to iskustvo”, kaže ona. Pitanje azila je veoma važno u EU i Hrvatska poštuje pravila kao i svaka druga članica, dodaje ona.