The Economist raspisao je mogući scenarij za ishod američkih predsjedničkih izbora koji bi na čelo najsnažnije globalne sile dovao milijardera-populista Donalda Trumpa.

U hipotetskom scenariju koji Economist izlaže, kreće se od pretpostavke da je Trump već na vlasti stotinjak dana.

U nastavku su najzanimljiviji dijelovi mogućeg razvoja događaja.

“Trumpov mandat traje tek 100 dana, a mnogi se već pitaju hoće li više ikada uživati popularnost kakvu je bilježio u anketama u trenutku kada je imenovan predsjednikom SAD-a.

Summit koji je Trump organizirao u Bijeloj kući pod nazivom “Proizvedeno u Americi” oduševio je američki narod, pokazuju ankete, usprkos tome što su kritičari upozorili kako takvo događanje više priliči ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Festival populizma

Trump je za vrijeme prijenosa uživo žestoko kritizirao desetke korporativnih čelnika, prozvavši ih “neiskrenima i pohlepnima”. Potom ih je natjerao da na licu mjesta obećaju kako će otkazati sve planove za podizanje tvornica u Kini te kako će vratiti proizvodnju nazad u SAD do kraja njegovog prvog mandata.

Naslovnice novina dan nakon toga ispunjene su slikama šefa Applea Tima Cooka i šefa Boeinga Dennisa Muilenburga kako se tresu na hladnoći pred Bijelom kućom, nakon što su izbačeni jer su odbili obećati Trumpu da će vratiti proizvodnju u Ameriku.

Trumpovi pristaše također su pozdravili to što je imenovao Joea Arpaija, notornog šerifa iz Arizone, vođom posebne postrojbe koja je zadužena za izgradnju utvrđene granice prema Meksiku u roku od tri godine.

Najava novog američkog predsjednika o tome da će mu destinacija za prvo međunarodno putovanje biti Moskva pak nije izazvala veliko oduševljene. Trump se odlučio na sastanak s Putinom kako bi istražio zajedničke ciljeve u borbi protiv islamističkog terorizma.

Istina, Trump je obećao kako će sklopiti samo “najpametnije i najstrože sporazume”, no njegova brza ponuda sastanka Putinu mnoge je Amerikance podsjetila na obavještajni skandal koji je prouzročio poraz Hillary Clinton. Podsjetimo, u listopadu su otkriveni klasificirani podaci koji su otkrili da su hakeri s njezinom privatnog servera ukrali informacije zbog kojih je poginulo više američkih obavještajnih izvora u Rusiji i Ukrajini.

Svijet protiv Trumpa

Clinton i dalje odbacuje sve optužbe, a njezin suprug Bill Clinton je u intervjuu optužio Moskvu za prljavu igru, putem koje se željelo utjecati na predsjedničke izbore.

Ipak, 100 dana nakon početka Trumpove ere, posjet u Moskvu i dalje se odgađa. Kao i niz drugih sastanaka, odgođen je zbog diplomatskih, vojnih i trgovinskih poteza Kine, Meksika i Rusije.

Američki senator Lindsay Graham te je poteze nazvao uranjenim udarom ostatka svijeta na Trumpovu “Amerika na prvom mjestu” agendu.

Odnosi s Rusijom nastavljaju zabrinjavati sigurnosni establišment u Washingtonu. Predsjednik Trump na udaru je medija zbog tajanstvenog nestanka helikoptera koji je prenosio estonske postrojbe preko Baltičkog mora, a pojavljuju se navodi kako je helikopter oboren od strane ruskog ratnog broda. Mediji pritišću Trumpa i oko navoda da je predsjedniku Estonije putem telefona rekao “da se opameti i začepi”, jer je američki nacionalni interes povezan sa suradnjom s Rusijom oko Sirije te kako isti ne leži u obrani američkih partnera u Europi.

Trump je odbio komentirati te navode te je na konferenciji u Bijeloj kući napao medije koji objavljuju tajne informacije, a obrušio se i na Pentagon.

“U Pentagonu postoji veliki broj generala koji treba otpustiti, vjerujte mi”, kazao je Trump.

Kina uzvraća udarac

Po pitanju ekonomije, potezi kineskih vlasti protiv američkih korporacija uznemirili su investitore. Prva firma na udaru Kine bila je Boeing, i to samo dan nakon što je Trump u govoru rekao kako je “upravo odvratno” da ta firma ima namjeru otvoriti novo postrojenje u Kini. Kineski državni mediji prenijeli su izjavu kineskih državnih regulatornih agencija o tome kako se kupnja stotina aviona u toj zemlji može dovesti u pitanje ukoliko “određeni akteri nisu pouzdani i dugoročni opskrbljivači, kao što tvrde”.

Nedugo nakon toga na udaru su se našla i sjedišta Applea i Pfizera u Kini, koja su pretresena od strane kineskih inspektora. Kinesko Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je kako će se najpopularniji modeli vozila tvrtki General Motors i Ford ponovno morati izložiti rigoroznim testiranjima ispušnih plinova.

Članak u kineskom državnom mediju Global Times navodi kako je Kina spremna poduzeti “odlučne korake” protiv “arogantnog stranog vođe”.

U Meksiku, predsjednik Peña objavljuje kako Meksiko više neće deportirati djecu bez pratnje iz središnje Amerike nazad u njihove matične zemlje. Meksiko, koji trpi velike političke pritiske zbog antiimigracijskih napora koje ulaže u suzbijanje migracija zajedno sa SAD-om, obustavlja tu praksu. Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti strahuje od desetaka tisuća novih izbjeglica.

Važna lekcija

Ironija leži u tome da Trump nije do kraja realizirao svoj izborni program. Nije uveo carine proizvodima iz Kine. Nije zabranio muslimanima dolazak u SAD, jer je to ilegalno (ipak, uspješno je spriječio dolazak izbjeglica iz nekolicine bliskoistočnih zemalja)…

…

Trumpu je trebalo samo 100 dana da nauči lekciju – kada se predsjednik SAD-a pjeni i hvali pred kamerama, to ima opipljive posljedice diljem svijeta. Amerikanci ne mogu ni zamisliti što ih čeka u ostatku Trumpovog mandata, ali se nadaju da predsjednik Trump ovu lekciju nije usvojio prekasno”, zaključuje Economist, prenosi Index.