Islandska Piratska partija objavila je da je sklopila povijesni predizborni sporazum s opozicijom da formira vladu poslije prijevremenih izbora u subotu na kojima se očekuje da će biti kažnjene tradicionalne partije potresene skandalom s Panamskim dokumentima.
Island, za razliku od brojnih europskih zemalja, nije zabilježio rast radikalne desnice, već dapače, izgleda da je spreman povjeriti vlast skupu stranaka koje naginju više ljevici, navodi agencija France Press
Piratska stranka, koja prema anketama čas vodi, čas je rame uz rame s vladajućom konzervativnom Strankom nezavisnosti, neće imati dovoljno glasova da vlada sama. Ali mogla bi biti u poziciji da formira koalicijsku vladu.
VEZANA VIJEST
To je bio cilj pregovora započetih tjedan dana prije izbora sa četiri opozicijske stranke llevice i centra, među kojima i popularni Pokret Ljevice-Zeleni, koji prema anketama može dobiti petinu glasova.
Na kraju su Pirati, Pokret Ljevica-Zeleni, socijaldemokrati i Svijetla budućnost, stranka centra, objavili u četvrtak da su se dogovorili da poslije izbora formiraju većinsku vladu. Taj savez predstvlja odstupanje od tradicionalne prakse na Islandu gde stranke obično samostalno nastupaju na izborima i ne govore eksplicitno s kojom strankom poslije izbora planiraju koalirati.
“Vjerujemo da bi suradnja ovih stranaka dala jasan izbor naspram sadašnjih vladajućih partija i mogla bi pružiti novu priliku za islandsko društvo”, napisale su vođe ovih stranaka u priopćenju.
Prema projekcijama Pirati se s između 20 posto i 23 posto mogućih glasova mogli nadati da će s tri zastupnika, koliko sada imaju u parlamentu, imati petnaestak. Jednodomni islandski parlament ima 63 zastupnika.
Unatoč tome što bi islandsko gospodarstvo ove godine moglo rasti četiri posto, a nezaposlenost pasti ispod dva posto, vladajuća koalicija nije uspjela vratiti potporu izgubljenu nakon objave Panamskih dokumenata. U njima je otkriveno da su tadašnji premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga imali ‘offshore’ kompaniju na Britanskim Djevičanskim Otocima. Gunnlaugsson je podnio ostavku nakon masovnih prosvjeda u travnju iako je tvrdio da nije ništa zgriješio.
Objava Panamskih dokumenata oživjela je osjećaje iz financijske krize 2008. i urušavanja islandskog bankarskog sustava te potaknula nepovjerenje u političku elitu. Gunnlaugssonova ostavka nije zaustavila prosvjede i vlada je odlučila skratiti svoj mandat i raspisati prijevremene izbore. Redovni su trebali biti na proljeće iduće godine.
