Plenković ocijenio da je SEI revitaliziran

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) kojom je ove godine predsjedala Hrvatska je revitalizirana, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković o summitu s kojeg je 18 zemalja srednje i istočne Europe snažno podržalo Ukrajinu, čiji je teritorijalni integritet prekršila Rusija.

Ocijenivši da zadnjih godina nije postojao takav interes za SEI, Plenković je u intervjuu za središnji dnevnik HRT-a rekao da je aktivno hrvatsko predsjedanje i dvodnevni summit bio prigoda da se razmotre sve aktualnosti s kojima se suočavaju članice SEI-a, kao što su gospodarstvo, sigurnost, migracije ili energetika.

“Kruna našeg predsjedanja bio je ovaj sastanak na vrhu. Bilo je nekoliko premijera što je u biti jedna mala revitalizacija Srednjoeuropske inicijative (za koju) zadnjih godina nije postojao toliki interes”, rekao je Plenković.

U sklopu summita održan je i poslovni forum i premijer je ocijenio da je ukupan dojam dobar za Hrvatsku jer “ovih 18 zemalja koje su jučer i danas bile u Zagrebu u vanjskotrgovinskom smislu za nas predstavlja ukupno 55 posto naše ukupne razmjene”, naglasio je.

Svi hrvatski ključni trgovinski partneri, osim Njemačke, bili su u Zagrebu i ovaj forum je “vrlo koristan za jačanje ekonomskih odnosa”.

Osnovan 1989. u Budimpešti s ciljem da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji, SEI danas čine Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Među njima je deset članica EU-a, pet je na putu da to postanu, a tri su članice Istočnog partnerstva među kojima je Ukrajina kojoj su sve sudionice summita odaslale snažnu podršku zbog krize u Azovskom moru.

Poslane su zapravo tri poruke, rekao je Plenković. Rusija je prekršila međunarodno pravo zapriječivši prolaz ukrajinskim brodovima u Kerčkom tjesnacu, zatraženo je oslobađanje uhićenih ukrajinskih mornara, a treća se poruka odnosi na ukrajinski suverenitet.

“Sve zemlje SEI-ja poštuju teritorijalni integritet Ukrajine koja je članica ove organizacije i za razinu ove organizacije te su poruke zdravorazumske i logične”, rekao je.

Hrvatsko-mađarski odnosi

Summit je okupio pet premijera članica SEI-ja, ali u žiži pozornosti bio je dolazak premijera Mađarske Viktora Orbana.

S Mađarskom Hrvatska ima odlične odnose, ima trgovinsku razmjenu veću od dvije milijarde dolara, velik je broj mađarskih turista, izvrsni su odnosi i visoka razina zaštite dviju manjina, rekao je premijer, ali za nekoliko otvorenih pitanja koje je premijer Viktor Orban u ponedjeljak usporedio s “trnom pod noktom”, Plenković je rekao da su vezana za odnos INA-MOL.

“Sve što u hrvatsko-mađarskim odnosima u zadnjih nekoliko godina nije dobro vezano je za odnos INA-MOL”, rekao je.

To se odnosi i na upravljačka prava i na financije i na sudstvo, nabrojao je Plenković.

Budimpešta odbija izručiti predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.

Premijer je prije dvije godine najavio da INA želi otkupiti svoje dionice od MOL-a, (kako bi opet bila hrvatska), ali ne smatra da je ta operacija zapela jer nije to “šoping u dućanu”.

“U ovom trenutku prema razgovorima prilično smo daleko od viđenja koliko bi to moglo koštati i kada dođe vrijeme da približimo stavove ta će se tema aktualizirati”, rekao je.

Do tada INA treba raditi na tome da odnosi među dioničarima budu bolji, s više povjerenja i većom učinkovitošću poslovanja, ocijenio je.

Cijena je ta koja diktira i zainteresiranost Mađarske za plin s terminala LNG na Krku, prema riječima premijera Orbana.

Plenković je ponovio da je gradnja LNG terminala na Krku za Hrvatsku važan projekt, ali da bi taj plutajući terminal od 230 milijuna eura bio isplativ potrebno je ugovoriti zakup i stoga je “bitno da i druge zemlje sudjeluju u tome”.

Količina od 2,6 milijardi kubika prevelika je za Hrvatsku da bi terminal bio financijski isplativ i “na tom tragu vodimo razgovore s Mađarskom, ali i s drugim zemljama”, rekao je Plenković koji vjeruje da će razgovori dati dobre rezultate i u konačnici staviti Hrvatsku na sasvim drukčiju energetsku kartu Europe.

Migracije

Osim službenog dnevnog reda u koji su bili upisani sigurnost i gospodarstvo, neizbježne su bile i teme aktualne na europskoj sceni i prostoru istočne i srednje Europe, poput migracija, rekao je.

“Želja je regulirati zakonite migracije i zajednički raditi na sprečavanju nezakonitih migracija. Uz potporu Europske unije treba tražiti rješenja tamo gdje problem nastaje”, dakle u nestabilnim državama, gdje se vode ratovi i vlada siromaštvo.

“Zajednička vanjska i sigurnosna politika može prevenirati ovu krizu”, smatra Plenković.