Finska u ponedjeljak preuzima rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a tijekom kojega će nastojati postići dogovor o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) do kraja godine, zauzeti se za to da se povlačenje EU sredstava poveže s poštivanjem načela vladavine prava, a posebnu pozornost će posvetiti zaštiti klime i borbi protiv hibridnih prijetnji.

“Spremni smo učiniti sve što možemo kako bi se došlo do odluke o VFO-u za vrijeme našeg predsjedanja. Za nekoliko tjedana počet ćemo s bilateralnim razgovorima sa svim zemljama članicama. Nakon što izvučemo zaključke iz tih razgovora, trebali bismo imati pregovarački okvir u listopadu, a dogovor o VFO-u do kraja godine”, rekla je finska ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen skupini bruxelleskih dopisnika koji su krajem tjedna doputovali u Helsinki u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva.

Ministrica Tuppurainen je uz još nekoliko ministara finske vlade predstavila program finskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje će 1. srpnja preuzeti od Rumunjske.

Dogovor oko VFO-a, sedmogodišnjeg proračuna EU-a, uvijek je teška zadaća i uvijek se postizao nakon dugih pregovora i natezanja. Pregovori o sadašnjem VFO za razdoblje 2014-2020. trajali su skoro dvije godine. Postigne li se dogovor do kraja ove godine to će uvelike olakšati hrvatsko predsjedanja koje je odmah nakon finskog.

Ministrica Tytti Tuppurainen poziva države članice da za pregovarački stol dođu s “realnim očekivanjima i voljom za pronalaženje rješenja”.

Odbacuje primjedbe da je kraj ove godine preambiciozan kao cilj za postizanje dogovora o višegodišnjem proračunu.

“Netko nas može optužiti da smo previše idealisti ili optimisti ili nas upozoriti da ne priznajemo razlike i poteškoće. Takvima mogu reći da smo idealisti, ali i pragmatici”, kaže Tuppurainen.

Dodaje da Finci imaju posebnu metodu za dogovor. “Mi imamo saunu, gdje se, prema tradiciji, u pregovorima vrata zatvore i ne izlazi se dok se ne pronađe rješenje”.

Europska komisija je u svibnju prošle godine predložila veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027 u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Komisija prvi put predlaže povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje Komisije smatra da dovode u pitanje neovisnost pravosuđa. Komisija zato predlaže novi mehanizam koji će omogućiti EU-u da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava. Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da bi oni koji se protive takvu prijedlogu morali osigurati kvalificiranu većinu, što je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane zemlje nego da se traži kvalificirana većina za prihvaćenje prijedloga.

U Helsinkiju neslužbeno najavljuju da su zemlje neto-uplatiteljice spremne povećati svoj doprinos europskom proračunu ako se dodjela sredstava uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava.

Finski dužnosnici vladavinu prava stavljaju na prvo mjesto prioriteta svoga predsjedanja uz borbu protiv klimatskih promjena.

“Mala država kao što je Finska vidi vladavinu prava kao najvažnije načelo u međunarodnoj politici”, ističe ministrica Tuppurainen. “Europska unija je unija zakona i pravila. U tome je njezina snaga, koja omogućava funkcionalnu suradnju između država članica i predstavlja solidne temelje za naše odnose s vanjjskim svijetom. Stoga je vladavina prava na prvoj crti u centru finskog predsjedništva”, dodaje ministrica.

Zaštita klime

Finska borbu protiv klimatskih promjena doživljava vrlo ozbiljno pa je tako postavila svoj nacionalni cilj da do 2035. godine postane klimatski neutralna, dok na razini EU-a nema suglasnosti ni oko 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da emisija stakleničkih plinova ne bi smjela biti veća od količine koja može biti apsorbirana u prirodi.

Finska će nastojati do kraja ove postići suglasnost među zemljama članicama oko 2050. kao ciljne godine za postizanje klimatske neutralnosti. Većina zemalja se slaže s tim ciljem, ali se Poljska, Mađarska, Češka i Estonija tome protive jer se boje da bi to moglo negativno utjecati na njihovo gospodarstvo. Riječ je o zemljama u kojima ugljen zauzima dosta važno mjesto u njihovoj energetskoj košarici, a smatraju da bi tako postavljen cilj značio da se ne mogu bezbolno odreći ugljena.

“Ključni prioritet finskog predsjedništva jest EU kao globalni predvodnik za zaštitu klime. U predstojećem desetljeću, EU će imati prigodu ispuniti očekivanja svojih građana preuzimanjem vodstva u rješavanju velikih izazova s kojima je čovječanstvo suočeno. Ključni izazov su klimatske promjene i zbog toga je prošlo vrijeme politike ‘da, ali’ u borbi protiv klimatskih promjena, kako u Finskoj, tako i u EU-u i cijelom svijetu”, rekao je finski premijer Antti Rinne, predstavljajući program predsjedništva.

“Budućnost EU bi trebala bi biti socijalno, ekonomski i ekološki održiva. Slogan našeg predsjedništva jasno izražava taj cilj: ‘Održiva Europa – Održiva budućnost'”, rekao je Rinne.

Premijer kaže da su glavni prioriteti toga programa jačanje zajedničkih vrijednosti i vladavine prava, kako bi EU postala konkurentnija i socijalno inkluzivna, zatim jačanje položaja EU-a kao globalnog lidera u borbi proti klimatskih promjena te zaštita sigurnosti građana.

Finci ističu da održivost mora biti zajednički nazivnik sveukupnog djelovanja EU-a.

Zanimljivo je da finsko predsjedništvo odlučilo ne davati prigodne darove onima koji će dolaziti u Helsinki poslom koji je vezan uz predsjedanje, a razlog je – smanjenje emisije stakleničkih plinova. Uobičajeno je da rotirajuće predsjedništvo dijeli simbolične darove poput kravata, prijenosnih baterija za mobitel, olovki, bilježnica i sličnih stvari. Finci su rekli da neće slijediti tu praksu a novcem, koji će na taj način uštedjeti financirat će projekte za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, koji istodobno vode ka ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Tijekom predsjedanja u Finsku će dolaziti brojne delegacija, koje pak putuju zrakoplovima, a to znači veće emisije ugljikova dioksida. Ušteđenim novcem uloženim u ekološke projekte poništit će se učinak dodatne emisije stakleničkih plinova. Prema procjeni, riječ je o iznosu od oko 500 tisuća eura.

Također će izostati gala svečanost za visoke predstavnike institucijja EU-a koja se uobičajeno organizira kod preuzimanja predsjedništva, a gostima će se umjesto flaširane, služiti voda iz pipe.

Hibridne prijetnje

Posebnu pozornost Finci pridaju hibridnim prijetnjama i drugim sigurnosnim izazovima. Hibridne prijetnje definiraju kao koordinirano i sinkronizirano djelovanje, kojima autoritarni režimi i ideologije nastoje iskoristiti ranjivost demokratskih sustava kako bi ih oslabili i ostvarili svoje strateške interese.

Finska ministrica unutarnjih poslova Maria Ohisalo najavljuje da će u cilju jačanja otpornosti na hibridne prijetnje i podizanja svijesti o tom fenomenu organizirati simulacije hibridnih napada i vježbe na sastancima ministara unutarnjih poslova u srpnju u Helsinkiju i ministara financija u rujnu, također u Helsinkiju. Međutim, Finci ne žele reći na temelju kojih scenarija će se te vježbe na ministarskim sastancima odvijati.

Finsko predsjedništvo također želi uspostaviti stalnu radnu skupinu Vijeća EU-a, sastavljenu od predstavnika zemalja članica, stručnjaka za hibridne prijetnje.

Finska inicijativa dio je širih napora koje EU poduzima kako bi se suprotstavio hibridnim prijetnjama iz zemalja poput Rusije i Kine.

Finska želi poboljšati koordinacijju u sigurnosnim i obrambenim pitanjima unutar EU-a, s posebnim fokusom na hibridne prijetnje.

Tijekom više desetljeća Finska je razvila sveobuhvatni sigurnosni koncept u kojem je svaki građanin ima svoju ulogu. Takav pristup se pokazao nužnim s obzirom na dugu granicu s Rusijom i prilično veliki teritorij s relativno malo stanovnika.

U tom konceptu je na prvom mjestu suradnja svih aktera, vlasti, privatnog sektora, organizacija i građana kako bi se osigurale vitalne funkcije u slučaju sigurnosnih prijetnji. Potreba za takvom suradnjom još više dolazi do izražaja zbog novih izazova i hibridnih prijetnji.

“Dezinformacijske kampanje i širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama koriste se za napade na naše demokracije. Cilj hibridnih prijetnji su naše temeljne vrijednosti, demokratski sustavi, otvorenost, sloboda medija”, kaže ministrica unutarnjih poslova Maria Ohisalo.

U Finskoj je 2017. godine uspostavljen Europski centar izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, u kojem zasad sudjeluju 22 države, uglavnom članice EU-a, ali Sjedinjene Države, Kanada i Crna Gora. Svrha toga centra izvrsnosti je razmjena iskustava i ideja, osposobljavanje stručnjaka za borbu protiv hibridnih prijetnji te jačanje suradnje u tim pitanjima između EU-a i NATO-a.

Predsjedništvo preuzela Vlada u kojoj su žene većina

Predsjedavanje Vijećem EU-a u rukama je nove finske vlade, koja je dužnost preuzela 6. lipnja. Socijaldemokrat Antti Rinne i njegova stranka dogovorili su suradnju s liberalima dosadašnjeg premijera Juhe Sipile, zatim sa Strankom centra, Švedskom narodnom strankom (koja predstavlja švedsku manjinu), Zelenima i Ljevicom. U vladi je 11 žena i osam muškaraca. Koalicija pet stranaka ima većinu od 117 zastupnika u parlamentu koji ukupno 200 zastupnika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.