Njemačke kancelare često se povezuje s određenim razdobljima nacionalne povijesti.
Ludwig Erhard poistovjećuje se s poslijeratnim ekonomskim čudom, za Willyja Brandta veže se normalizacija odnosa s istočnom Europom, a za Helmuta Kohla ujedinjenje dviju Njemački.
Ovo je doba Angele Merkel, krizne kancelarke.
U 14 godina na čelu države vodila je Njemačku kroz krizu po krizu – od nuklearne katastrofe u Fukushimi, recesije 2008. i posljedične krize eurozone, do dizelskog skandala, izbjegličke krize i napokon, pandemije koronavirusa.
A to je i bez dvostrukog šoka iz 2016. – britanske odluke Britanaca da napuste EU i pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u koja je u Bijelu kuću dovela političara nesklonog međunarodnom poretku.
Kancelarki s doktoratom iz kvantne kemije koronavirus je svakako najveći izazov dosad.
Kako bi zaustavila širenje koronavirusa koji je već odnio više od dvije tisuća života u zemlji, Njemačka je odlučila zatvoriti veliki dio svog gospodarstva i javnog života.
Nijemci vjeruju Merkel zbog njezina “iskustva u prošlim krizama”, tvrdi Peter Matuschek iz berlinskog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Forsa. Smatra da će Merkel ostati zapamćena kao “krizna kancelarka”.
U četvrtak je izrazila nadu da će vlada nakon Uskrsa moći krenuti s ublažavanjem mjera opreza, ali tako da ne riskira drugi val zaraze.
Članovima svog konzervativnog bloka u parlamentu rekla je kako postoji “tračak nade” u borbi protiv pandemije.
Čini se kako će njezina Kršćansko-demokratska unija (CDU) i sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) iz pandemije izaći kao politički pobjednici. Nedavno istraživanje Forse pokazuje da je podrška tom bloku na 37 posto, devet postotnih bodova više nego krajem prošle godine.
Raste i popularnost same kancelarke.
Anketa agencije Forschungsgruppe Wahlen za ZDF pokazala je da je 80 posto ispitanika zadovoljno kako upravlja krizom.
U drugom istraživanju koje je provela agencija Infratest dimap za televiziju ARD, 93 posto ispitanika podržava drakonske mjere koje je službeni Berlin nametnuo zbog suzbijanja širenja virusa.
Merkel ostaje najpopularnija političarka u Njemačkoj, s podrškom o kojoj drugi čelnici nakon toliko dugog mandata mogu samo sanjati.
Krize svaki put ojačaju politički položaj kancelarke. Njezino upravljanje krizom eurozone, koja je u jednom trenutku prijetila da će razbiti monetarni savez, djelomično je zaslužno za uspjeh CDU-a i CSU-a na izborima 2013. godine.
Kataklizma 2011. u Fukushimi primorala je pragmatičnu Merkel da posluša stav javnosti i napravi veliki zaokret u energetskoj politici države i prestane podržavati nuklearne elektrane i Njemačku okrene alternativnim i održivim izvorima energije.
Šest godina kasnije morala je donijeti jednu od najkontroverznijih odluka otkad je bila na čelu Njemačke. Kako bi spriječila humanitarnu katastrofu u Mađarskoj i drugim dijelovima Europe, dopustila je ulazak milijuna izbjeglica u državu.
U isto vrijeme, dok se Europa oporavljala od dužničke krize, Merkel je pogodio novi problem kad se pokazalo da je automobilski gigant Volkswagen varao na testovima emisije štetnih plinova.
Iako su njezini konzervativci na izborima 2017. platili cijenu politike otvorenih vrata prema izbjeglicama, Matuschek ističe da Merkel i dalje ima veliku podršku birača.
No “krizna kancelarka” je objavila da se nakon 15 godina i četiri mandata povlači s te funkcije. Parlamentarni izbori održavaju se iduće godine, a njezin nasljednik još uvijek nije poznat.
