Nakon najave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će brzo imenovati nasljednika nedavno preminule liberalne sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, očekuje se žestoka politička bitka s obzirom da bi predsjednikovo imenovanje dodatno gurnulo taj sud u desno.
“Postavljeni smo na vlast i važan položaj kako bismo donosili odluke za ljude koji su nas s ponosom izabrali, od kojih se dugo najvažnijim smatraju one o izboru sudaca Vrhovnog suda Sjedinjenih Država”, napisao je Trump na Twitteru. “Imamo tu obvezu, bez odgode!”.
Liberalna sutkinja Ginsburg umrla je u petak u 87. godini, uslijed komplikacija uzrokovanih rakom gušterače. Sutkinja najvišeg suda SAD-a bila je 27 godina.
Njena smrt Trumpu, koji se bori za drugi mandat na predsjedničkim izborima 3. studenog, u trenutku dubokih političkih podjela u SAD-u, pruža priliku da poveća konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu na šest od devet sudaca.
VEZANA VIJEST
Demokrati su još uvijek bijesni zbog izbjegavanja Senata, koji je pod kontrolom republikanaca, da 2016. potvrdi imenovanje Merricka Garlanda kojega je predložio tadašnji predsjednik Barack Obama nakon što je konzervativni sudac Antonin Scalia umro deset mjeseci prije izbora.
Vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell je tada govorio da Senat u izbornoj godini ne bi trebao potvrđivati suce Vrhovnog suda, no u međuvremenu je očito promijenio mišljenje i najavio da će podržati Trumpovog kandidata.
“Nominacija Trumpovog kandidata dobit će podršku američkog Senata”, rekao je McConnell.
Sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, pravnica koja je stvarala povijest, ikona feminizma i tek druga žena imenovana u najviši američki sud, čitavog se života borila protiv seksizma u karijeri koja ju je dovela na vrh američkog pravosuđa.
Nije popuštala ni u poznim godinama, ostajući žestoki neistomišljenik u prevladavajuće konzervativnom sastavu suda, čak i kad su njezine periodične zdravstvene krize dovodile liberalnu Ameriku na rub straha.
Iako su Ginsburg često prikazivali kao liberalnu pravnicu, njezini dani na tom žalbenom sudu bili su obilježeni umjerenošću a bila je presudna u dva značajna slučaja 2015. koja su predstavljala pobjedu američkih liberala.
Za Vrhovni sud nominirao ju je 1993. predsjednik Bill Clinton te je postala druga žena u tom najvišem sudu, nakon Sandre Day O’Connor, koju je 1981. nominirao predsjednik Ronald Reagan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
