Čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska kazala je u utorak u Europskom parlamentu u Bruxellesu da bjeloruski narod neće odustati od borbe za slobodu i demokraciju i pozvala Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da povećaju pritisak na bjeloruski režim.
Bjeloruska oporba ovogodišnji je laureat Nagrade Saharov za slobodu mišljenja koju dodjeljuje Europski parlament.
Predstavljaju je Koordinacijsko vijeće, inicijativa hrabrih žena, te političari i osobe iz civilnog društva. Među njima je i Tihanovska (38), koja je bila protukandidatkinja bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku na predsjedničkim izborima 9. kolovoza.
Svečana dodjela nagrade održat će se u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.
Bjeloruska oporba osporava rezultate predsjedničkih izbora tvrdeći da su bili namješteni i poziva Lukašenka da odstupi s vlasti.
Nakon izbora izbili su masovni prosvjedi koje bjeloruske vlasti odlučno guše pritvarajući na stotine prosvjednika. Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da se disidente u zatvoru muči i ponižava.
Pročitajte još
Tihanovska je kazala da bjeloruska oporba želi pregovore s vlastima i organizaciju novih slobodnih i poštenih izbora.
„Želja naroda za promjenom nikada se neće promijeniti. Ljudi su se probudili i borit će se do pobjede”, kazala je Tihanovska, odgovarajući na pitanja novinara na webinaru u organizaciji Europskog parlamenta.
Upozorila je da se Lukašenko ne želi povući s vlasti i da narod jako pati i boji se eskalacije nasilja.
Lukašenko je najavio da će 21. prosinca zatvoriti granice.
Tihanovska je kazala da Lukašenko želi zemlju pretvoriti u drugu Sjevernu Koreju, a bjeloruski narod u taoce.
„To je znak da će eskalirati nasilje. Ne znamo kako reagirati na to”, kazala je.
„To je znak cijelom svijetu da Bjelorusiju pretvara u drugu Sjevernu Koreju”, kazala je, pozivajući Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da povećaju pritisak na bjeloruski režim.
Europska unija uvela je sankcije protiv bjeloruskih dužnosnika za koje je utvrđeno da su odgovorni za represiju i zastrašivanje mirnih prosvjednika, članova oporbe i novinara nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza, kao i za nepravilnosti u izbornom procesu, uključujući Lukašenka i njegova sina Viktora.
#related-news_0
Tihanovska je zahvalila Europskoj uniji na potpori, ali i ustvrdila da bi mogla učiniti puno više.
„Europska unija je velika sila i može učiniti puno, puno više”, kazala je.
„Potpora je potrebna sada, u budućnosti će biti prekasno”, upozorila je.
Rusiju je pak pozvala da se ne miješa u unutarnja pitanja zemlje.
Tihanovska, koja je pobjegla u egzil u Litvu, kazala je da će se u zemlju vratiti kada bude sigurna da neće završiti u zatvoru kao što je završio njezin suprug.
Za Nagradu Saharov kazala je da je iznimno važna za cijeli bjeloruski narod.
„Shvatili su da su heroji, da je njihova borba važna ne samo za njihovu zemlju, nego da je i inspiracija za cijeli svijet. Cijeli svijet vidio je našu hrabrost, našu snažnu volju za promjenom. Oni to cijene i jako sam zahvalna na toj časti”, kazala je.
Svojim sunarodnjacima je poručila da ne sumnjaju da će pobijediti te obećala da će odgovorni za nasilje i mučenja biti kažnjeni.
Osim Tihanovske, dobitnici nagrade Europskog parlamenta su i istraživačka novinarka Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015., zatim Marija Kalesnikova, glazbenica i politička aktivistica te političke aktivistice Olga Kovalkova i Veronika Cepkalo.
Među nagrađenima su i Sergej Tihanovski, video bloger, politički zatvorenik i suprug Svjetlane Tihanovske, Ales Bialiacki, utemeljitelj bjeloruske organizacije za ljudska prava “Viasna”, Sergej Dilevski, Stepan Putilo, osnivač Telegram kanala NEXTA, te Mikola Statkevič, politički zatvorenik i kandidat za predsjednika na izborima 2010. godine.
Nagrada Saharov, nazvana u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova, dodjeljuje se od 1988. kao najveće priznanje Europske unije za rad na području ljudskih prava.
Prvi laureati bili su Nelson Mandela i Anatolij Marčenko, a u više od 30 godina, nagrada je dodijeljena disidentima, političkim vođama, novinarima, odvjetnicima, aktivistima civilnog društva, piscima, filmašima, te brojnim istaknutim pojedincima koji su se istaknuli zagovaranjem ljudskih prava i slobode izražavanja. Neki od laureata u međuvremenu su postali i dobitnici Nobelove nagrade za mir, poput Malale Yousafzai, Nelsona Mandele te Denisa Mukwege i Nadie Murad.
Prošle je godine nagrada dodijeljena Ilhamu Tohtiju, ujgurskom ekonomistu koji se bori za prava ujgurske manjine u Kini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
