Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je u četvrtak u Bruxellesu da bi njegova zemlja mogla podići ogradu i na granici s Hrvatskom, ako odatle krene veći priljev migranata i izbjeglica.
Orban je na kraju svoga posjeta Bruxellesu gdje se sastao s čelnicima europskih institucij održao konferenciju za novinare.
Orban je izložen kritikama zbog podizanja zaštitne ograde na 175 kilomatara dugoj granici sa Srbijom, a sada kaže da je spreman, bude li potrebno, izgraditi takvu ogradu i na granici s Hrvatskom. Istaknuo je da Mađarska mora braniti svoje granice.
“Budemo li morali podići ogradu između Mađarske i Hrvatske mi ćemo to učiniti”, rekao je Orban, dodajući da bi to bio lakši posao jer postoji prirodna prepreka, rijeka, od onoga na granici sa Srbijom, gdje takve prepreke nema.
VEZANE VIJESTI
Orban je isto tako rekao da Mađarska ne želi primiti veliki broj muslimana.
“Mislim da imamo pravo odlučiti da ne želimo veliki broj muslimana u svojoj zemlji”, rekao je Orban novinarima. “Ne dopadaju nam se posljedice”, dodao je misleći na 150-godišnju povijest osmanske vladavine u Mađarskoj u 16. i 17. stoljeću.
Europska unija je suočena s najvećom migrantskom krizom od kraja drugog svjetskog rata.
Stoga Europska komisija priprema novi prijedlog o raspodjeli 120.000 migranata iz Grčke, Italije i Mađarske po svim zemljama članicama. Komisija priprema nacrt prijedloga koji bi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker trebao službeno objaviti 9. rujna u govoru o stanju u Uniji u Europskom parlamentu.
S prijedlogom iz svibnja o raspodjeli 40.000 ljudi, koji su dospjeli u Grčku i Italiji, sada bi se ukupan broj izbjeglica koje bi trebalo rasporediti popeo na 160.000.
Pri tome bi se koristili isti kriteriji za raspodjeli koji su korišteni i za prethodnu kvotu od 40.000 ljudi.
Među zemljama članicama ne postoji suglasnost i do sada su uspjeli dgoovoriti distribuciju 32.000 ljudi. Obvezujućim kvotama za primanje izbjeglica naročito se opiru zemlje srednje i istočne Europe.
Obvezujuće kvote podržavaju Njemačka i Francuska. O tome se u četvrtak u telefonskom razgovoru dogovorili njemačka kancelarka Angela Merkel i franciski predsjednik Francois Hollande.
