Devetnaest mjeseci nakon što su Čileanci masovno izašli na ulice tražeći ključne promjene na višetjednim prosvjedima, bitka za zamjenu ustava iz razdoblja Pinochetove diktature nastavlja se ovaj vikend na biralištima.

U dva dana, u subotu i nedjelju, Čileanci će izabrati ustavotvornu skupštinu sa 155 članova. Mnogi smatraju da se radi o najvažnijem glasanju od obnove demokracije prije 31 godinu. Postojeću ‘Veliku povelju’ iz 1980., usvojenu na vrhuncu vladavine diktatora Augusta Pinocheta, većina vidi kao prepreku ravnopravnom napretku u zemlji koja slovi kao jedna od zemalja s najviše nejednakosti među naprednim ekonomijama u svijetu.

Izvješće OECD-a iz veljače ukazuje na “ustrajno veliku nejednakost” kao ključni izazov za Čile, zemlju u kojoj je 53 posto domaćinstava svrstano u ekonomsko ranjivu skupinu, a najsiromašnijih 20 posto domaćinstva zarađuje bijednih 5,1 posto prihoda. Upravo ta nejednakost bila je glavni pokretač prosvjeda započetih u listopadu 2019. godine koji su odnijeli 36 života. Mjesec poslije vlada je pristala na referendum o novom ustavu.

Plebiscit, pomaknut s travnja 2020. zbog pandemije, održan je napokon 25. listopada. Ishod je bio nedvosmislen – više od 80 posto ljudi koji su se odazvali referendumu glasalo je da novi ustav sastavi posebno tijelo u potpunosti sastavljeno od izabranih članova.

Simbolika

Sedam mjeseci kasnije, više od 1300 kandidata u utrci su da postanu dio povijesti. Oko 14 milijuna ljudi ima pravo glasa na izborima koji su, kako kaže Carmen Le Foulon iz Centra za javne studije, “simbolički strahovito važni”. Prema analitičarima, biti će to prvenstveno bitka između stranaka na lijevom i desnom političkom spektru te se ne očekuju da će neovisni kandidati dobiti ikakvu značajniju potporu.

Stranke ljevice zagovaraju veću državnu kontrolu mineralnih i ostalih prirodnih bogatstava, uglavnom privatiziranih nakon okončanja diktature, te više javnih izdataka za obrazovanje, školstvo, mirovine i socijalne programe. Stranke desnice, koje također tvrde da je potrebno osnažiti socijalnu dimenziju, zagovaraju sustav slobodnog tržišta za koji tvrde da je zaslužan za gospodarski rast Čilea u zadnjih nekoliko desetljeća.

Ankete nisu provedene, no promatrači očekuju da će stranke ljevice dobiti većinu mjesta u “ustavnoj konvenciji”. No, ocjenjuje politički analitičar Mauricio Morales sa Sveučilišta Talca, “to nipošto znači da će stranke ljevice pregaziti desne stranke”.

Paritet spolova

Ljevičari su stubokom podijeljeni oko gospodarske politike, religije i ostalih pitanja te su raspršeni na 60 izbornih lista, dok je desnica ujedinjena na jednoj jedinoj listi koja uključuje i vladajuću koaliciju i krajnje desne stranke. Ta podjela bi mogla ići na ruku desnici u proporcionalnom izbornom sustavu koji pogoduje koalicijama, smatra Morales.

Analitičar Kenneth Bunker pak očekuje da će desnica biti kažnjena zbog lošeg upravljanja pandemijom te kašnjenjima u isplati socijalne pomoći. Prema dogovoru, pola kandidata na izborima su žene, kao što će biti i u ustavotvornom tijelu od 155 članova koje ima devet mjeseci da sastavi novi temeljni čileanski zakon, koji će potom ponovo na referendum.

Sedamnaest mjesta će biti rezervirano za predstavnike starosjedilačkih naroda. Glasači ovaj tjedan biraju i regionalne guvernere, gradonačelnike i lokalne vijećnike, svojevrsni lakmus test za predsjedničke izbore u studenome. Kampanju komplicira pandemija covida-19. Čile, koji broji 19 milijuna stanovnika, dosad je imao više od 1,2 milijuna zaraženih i 27.000 smrtnih slučajeva.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.