Unatoč pandemiji koronavirusa države članice NATO-a nastavile su povećavati obrambene proračune, koji rastu već šestu godinu zaredom, a potpora građana članstvu u Savezu i dalje je visoka, objavio je u utorak glavni tajnik NATO-a u svom godišnjem izvješću.

Izvješće glavnog tajnika pokriva djelovanje i postignuća Saveza u 2020. godini, uključujući i nastojanja Saveza da se zdravstvena kriza ne pretvori u sigurnosnu. Također se govori i o inicijativi NATO 2030, prioritetima Saveza za sljedećih 10 godina kako bi ostao i dalje vojno snažan i politički utjecajniji. U izvješću su i rezultati istraživanja kako javnost doživljava NATO.

Prošle godine države članice povećale su izdvajanje za obranu za 2,7 posto u odnosu na prethodnu 2019. godinu.

Članice NATO-a prošle su godine ukupno namijenile za obranu 1028 milijardi američkih dolara, što je 27 milijardi više nego prethodne, 2019. godine. Najveći dio toga iznosa otpada na Sjedinjene Države koje su same izdvojile 717 milijardi dolara, dok je ostalih 28 članica izdvojilo 311 milijardi eura. NATO ima 30 članica, ali Island nije na ovom popisu jer nama vojsku i nema obrambenih izdataka.

NATO je 2014. godine zacrtao cilj da će članice povećati izdvajanje za obranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 posto za vojnu opremu. Prošle je godine taj cilj ostvarilo 11 država članica. Najveći udio svoga BDP-a izdvajaju Sjedinjene Države, 3,73 posto, Grčka, 2,6 posto, Estonija, 2,3 posto, Velika Britanija, 2,32 posto.

Hrvatska je na 1,83 posto BDP-a. Najmanje izdvajaju Luksemburg 0,57 posto, Belgija 1,07 posto, Slovenija 1,10 posto i Španjolska, 1,17 posto.

Hrvatska je među članicama koje najmanje izdvajaju za vojnu opremu, predzadnja je s 10,3 posto i iza nje je samo Slovenija 4,6 posto.

Najviše za vojnu opremu izdvajaju Luksemburg, 52,5 posto svog obrambenog proračuna i Mađarska, 34,7 posto.

Grčka (75,6 posto), Hrvatska (71,7 posto), Slovenija (66,5 posto) tri su zemlje koje najveći dio svog obrambenog proračuna troše na plaće vojnika i drugih zaposlenih u obrani.

Hrvatska troši 16,4 posto svog obrambenog proračuna za operacije, održavanje i ostale troškove, a 10,3 posto na opremu, uključujući istraživanje i razvoj.

Prema istraživanju provedenom prošle godine, većina građana u državama članicama podržava članstvo u NATO-u – 62 posto, što je dva posto manje nego 2019. godine. Na pitanje “kako biste li glasali, za ili protiv članstva u NATO-u”, 11 posto je odgovorilo da bi glasalo za izlazak iz Saveza, a 62 posto za članstvo.

U Hrvatsko bi 65 posto glasalo za članstvo, 16 posto protiv, ostali su odgovorili da ne znaju.

Najveću potporu NATO ima u Albaniji, 94 posto, Litvi, 83 posto, Poljskoj, 82 posto.

Najmanja potpora bilježi se u Crnoj Gori, 50 posto, dok bi 30 glasalo za izlazak. Slijedi Francuska također s 50, ali bi 13 posto glasalo za izlazak, zatim Slovačka, 51 za, a 27 posto protiv.