"Unija bi trebala potaknuti suradnju obavještajnih službi na razini EU-a", kazao je bivši predsjednik Finske Sauli Niinsto u iznenađujućem izvješću.
Europska unija je dobila naredbu za osnivanjem vlastite špijunske agencije.
Dio je to izvješća koje se bavilo spremnosti bloka za rat i druge krize koje je na svjetlo dana došlo ove srijede. Sauli Niinsto prepoznaje i na dnevni red stavlja potrebu EU-a za vlastitom obavještajnom agencijom koja bi pomogla zemljama članicama u obrani protiv prijetnji, sabotaže i stranih agenata aktivnih u glavnim gradovima diljem kontinenta pomoću intenziviranja dijeljenja informacija, piše POLITICO.
Još u ožujku, Finac koji je na čelu države koja je na prvoj liniji EU-a, na granici s Rusijom, je za zadatak dobio predsjednici EK-a, Ursuli von der Leyen dostaviti detaljno izvješće o spremi Saveza u slučaju rata i o civilnoj zaštiti kao i prijedloge na koji način poboljšati istu.
Nužna protusabotažna mreža
Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je davao jasne naznake da razmatra započinjanje rata na istočnim granicama s Ukrajinom, a operativci Kremlja aktivno diljem bloka podižu sumnje oko sposobnosti nacionalnih agencija oko predviđanja malicioznih aktivnosti i istih takvih utjecaja.
U svom nacrtu, Niinisto apelira na razvitak kooperativne obavještajne agencije na razini EU-a koja bi ostvarivala kako strateške tako i operativne potrebe bloka”, dodajući da je uz to nužna i “protusabotažna mreža” u svrhu zaštite obavještajne infrastrukture.
Dodatni trud mora se uložiti u “poboljšanje kontraobavještajnog rada u EU institucijama”, rekao je nakon izlaganja plana.
Mnogobrojni su diplomati bili otjerani iz glavnih gradova članica nakon što su bivali osumnjičeni za špijunažu
Bruxelles kao hotspot
Bruxelles je tako postao hotspot za aktivnost stranih agenata zbog velikog broja institucija i ambasada situiranih u europskoj prijestolnici. Dodatno, nakon što je započela rat, Rusija je prouzročila sigurnosni kaos unutar granica Saveza; od dronova koji su nadzirali punktove u kojima su se odvijale vojne službe do propalih pokušaja atentata na predstavnike tvrtki koje proizvode oružje i napada na podmorsku infrastrukturu.
Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke — s mrežom Five Eyes koja povezuje agencije u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu — i takva bi agencija EU-a trebala biti usredotočena na efikasno korištenje informacija koje su već operativne, rekao je Niinistö .
“Moramo vjerovati jedni drugima”, rekao je.
Nedostaje milijun stručnjaka za kibernetičku sigurnost
No mala je vjerojatnost da će EU uskoro odabrati najbolje i najpametnije od svojih novaka za karijeru u visokorizičnim misijama u inozemstvu — ne samo zato što bi zemlje članice ukazale na cureću izvršnu ruku EU-a kao razlog da to ne učine.
“Svi znamo da je prikupljanje obavještajnih podataka prvenstveno odgovornost država članica”, rekla je von der Leyen. “Trebali bismo graditi na poboljšanju protoka informacija, prikupljanju informacija i prikupljanju obavještajnih podataka.”
Postoje brojna druga područja u kojima bi blok trebao osnažiti svoju spremnost za sukob, rekao je, također predlažući Zakon o pripravnosti za EU koji bi odredio “načela, standarde i ciljeve” prema kojima bi zemlje trebale surađivati. Na primjer, EU nedostaje milijun stručnjaka za kibernetičku sigurnost, rekao je Niinistö, i iako ne zagovara vojnu obvezu, zalaže se za to da glavni gradovi uvedu programe koji dovode civile u nacionalnu obranu.
Sigurnosne agencije također moraju “što je više moguće otežati neprijateljskim stranim obavještajnim službama da djeluju bilo gdje u EU”, rekao je.
Niinistöovi zaključci bit će uključeni u drugi mandat von der Leyen, u kojem će EU imati svog prvog povjerenika za obranu koji će imati zadatak izraditi bijelu knjigu o obrani. Ona se očekuje do proljeća.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!