Zastupnici Europskog parlamenta (EP) na raspravi u srijedu istaknuli su problem iznimno niske procijepljenosti u zemljama u razvoju zbog nedostupnosti cjepiva, pa ponovno naglasili potrebu za hitnim ukidanjem patenata na cjepivo.

“U Europskoj uniji cijepljeno je oko 76 posto odraslih, a u Africi svega oko 6 posto. To su sramotne brojke i po tom pitanju moramo napraviti puno više i to što je prije”, rekla je na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu francuska zastupnica Chrysoula Zacharopoulou iz kluba Renew.

Tema rasprave bila je uloga Europske unije u borbi protiv covida-19, a posebni fokus bio je na dostupnosti cjepiva u siromašnijim zemljama.

“EU do kraja godine planira donirati još 300 milijuna doza cjepiva, a sada smo tek na 75 milijuna”, istaknula je Zacharopoulou.

Također je naglasila da donacija cjepiva rješava samo jedan dio problema jer postoji i nedostatak hladnjaka i igala na terenu, što onemogućuje cijepljenje.

Zastupnici su na ovoj, kao i na ranijim raspravama, pozvali institucije EU-u da se više založe za ukidanje patenata na cjepiva kako bi proizvodnja bila brža i učinkovitija.

“Prošle godine Indija i Južna Afrika predložile su da se provede izuzeće od sporazuma o intelektualnom vlasništvu jer žele zaštititi svoje građane. No Komisija se i dalje protivi izuzeću”, rekla je njemačka zastupnica Anna Cavazzini iz kluba Zelenih.

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol pak smatra da zaštita prava intelektualnog vlasništva ne smije biti dovedena u pitanje.

“Važno je istaknuti da smo upravo zahvaljujući pravima intelektualnog vlasništva u rekordnom roku razvili sigurna i djelotvorna cjepiva koja sada možemo dijeliti s ostatkom svijeta. Njihova zaštita ne smije biti dovedena u pitanje jer bez njih nema medicinskih inovacija koje su nam potrebne”, rekao je Sokol na raspravi.

Jačanje proizvodnje

Povjerenica Europske komisije Stella Kyriakides rekla je da EU čini sve što je u svojoj moći kako bi ubrzao cijepljenje, globalno, i kako bi do sredine iduće godine bilo cijepljeno 70 posto svjetskog stanovništva.

Kyriakides je istaknula da će se kroz program COVAX podijeliti 1,4 milijarde doza siromašnijim zemljama do kraja 2022, no napomenula je da je potrebno također ojačati proizvodne kapacitete tih zemalja kada je riječ o cjepivima.

Zastupnici su istaknuli, međutim, da ne postoji adekvatna suradnja EU-a sa zemljama u razvoju.

“Afrika ne može povećati proizvodnju cjepiva jer nismo osigurali transfer tehnologije”, rekla je zastupnica Sara Matthieu iz kluba Zelenih.

Dezinformacije

Dodatni problem koji usporava cijepljenje je širenje dezinformacija, smatra većina europarlamentaraca.

“Potrebno je povećati povjerenje građana u znanost i cjepiva. Trebamo zauzeti čvršći stav i zajedno se boriti protiv dezinformacija koje potiču ljude da se ne cijepe”, poručila je Komisijina povjerenica Kyriakides.

No hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida rekao je da “umjesto da prozovemo farmaceutske tvrtke za nuspojave cjepiva, mi prozivamo one koji taj proizvod nisu htjeli uzeti”.

Kritike farmaceutskih tvrtki

Na raspravi u Strasbourgu govorilo se i o spornim ugovorima s farmaceutskih kompanijama.

“Skandalozna je moć koja se daje farmaceutskim industrijama. Neke zemlje navodno ne mogu distribuirati svoje viškove jer imamo netransparentne ugovore koji su potpisani. U tom ugovorima stoje restrikcije za distribuciju međunarodnim organizacijama kao što je COVAX”, rekla je zastupnica Tilly Metz iz kluba Zelenih.

Irski zastupnik Mick Wallace iz kluba Ljevice smatra da su “farmaceutske kompanije obećale mnogo, a dale malo”.

Wallace je naveo da je prema nekim izvješćima u siromašnim zemljama cijepljeno tek 1,3 posto građana.

“No, EU je više zabrinuta za pravo na intelektualno vlasništvo farmaceutskih kompanija s kojima sklapa sporazume nego za ljude. Ukinite patente i podijelite tehnologiju zemljama u razvoju”, rekao je Wallace.

Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak (HDZ) istaknula je da problem neadekvatne zdravstvene skrbi postoji i u zemljama unutar EU-a.

“Zdravstvena skrb nije jednaka u svim zemljama Europske unije. To je ono što želimo staviti u fokus – pacijente koji nemaju jednaku zdravstvenu skrb u svim zemljama članicama. Na tome želimo raditi kada govorimo o jačanju zajedničke europske zdravstvene unije”, rekla je Glavak u razgovoru za Hinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.