Može li se eskalacija krize na Kosovu zaustaviti i ima li za to političke volje s ijedne strane? Uoči hitnog sastanka Albina Kurtija i Aleksandra Vučića koji je za ovaj tjedan sazvao Josep Borrell u Bruxellesu, razgovarali smo sa srpskim analitičarem Dušanom Janjićem.
Kad su Kosovo i Srbija u pitanju, svako smirivanje situacije i povratak u prividnu normalu samo je predah između dva izvanredna stanja. Nije trebalo dugo čekati, nakon što su se nasilni srpski prosvjedi na sjeveru Kosova smirili, da prošlog tjedna dođe do novog incidenta oko kojeg dvije strane, očekivano, optužuju jedna drugu.
Naime, ako se pita Prištinu, srpska policija je 14. lipnja otela trojicu njihovih policajaca na teritoriju Kosova i odvela ih u Srbiju. Ako se pita Beograd, naprosto su presreli i uhitili trojicu kosovskih policajaca koje su zatekli na teritoriju središnje Srbije, u općini Raška.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić nazvao ih je “teroristima” koji su upali 1.8 kilometara duboko na teritorij Srbije s oružjem, a kosovskog premijera Albina Kurtija još jednom prozvao da pod svaku cijenu želi “izazvati rat i sukobe” te da mu je cilj “protjerati” Srbe sa sjevera Kosova.
Kosovski policajci oteti na teritoriju Kosova ili uhićeni na teritoriju Srbije?
Kosovska policija pak tvrdi da su njeni pripadnici bili sa svoje strane granice, na zadatku sprečavanja krijumčarenja i ilegalnih prelazaka preko granice. Kurti je pak nazvao ovo “agresijom na našu demokratsku državu” koju su, prešavši granicu, izvele srpske oružane snage, a motiv im je bila “osveta” za dramatično uhićenje Miluna Milenkovića Luneta dan ranije, usred Sjeverne Mitrovice.
Milenkovića kosovsko tužiteljstvo tereti za terorizam zbog navodne uloge u organizaciji prosvjeda na kojem je došlo do brutalnog sukoba s pripadnicima KFOR-a, odnosno misije NATO-a na Kosovu.
Kurti i njegov ministar unutarnjih poslova Xhelal Svecla nisu propustili dodatno zaoštriti tenzije pa su promptno zabranili uvoz srpske robe, što je izazvalo nove kolone na graničnim prijelazima. A još u ožujku Kurti i Vučić sklopili su u Ohridu sporazum o normalizaciji odnosa – koji Vučić, doduše, nije potpisao – i činilo se da je ta mitska normalizacija zaista na vidiku. Što se dogodilo?
Okidač prosvjeda koji su 29. svibnja eskalirali bio je, podsjetimo, postavljanje albanskih gradonačelnika u četiri većinski srpske općina na sjeveru Kosova. Priština ih je postavila nakon što su prethodni gradonačelnici sa Srpske liste dali ostavke u znak protesta zbog nametanja kosovskih registarskih tablica, ali i zbog upornog odbijanja Prištine da formira Srpsku zajednicu općina, iako je na to obvezuje Briselski sporazum koji je potpisala 2013.
Pri tome mnogi spekuliraju da su lokalni Srbi taj potez, kao i inače, povukli u uskoj koordinaciji s Vučićem. Priština je na to raspisala nove izbore koje je srpska zajednica bojkotirala, pa su uz izlaznost od smiješnih 3.5 posto izabrani albanski kandidati.
Kada su srpski prosvjednici blokirali albanskim načelnicima ulazak u općinske zgrade, Kurti i Svecla, odlučni da nametnu svoju volju na sjeveru Kosova, poslali su specijalce da silom deblokiraju općinske zgrade. U sve su se uključile i snage KFOR-a kako bi osigurale mir, ali na kraju je, kad su u Zvečanu pokušale silom ukloniti prosvjednike koji su blokirali dva vozila specijalne policije ROSU, došlo do brutalnog obračuna u kojem je ozlijeđeno 30 pripadnika KFOR-a i 52 srpska prosvjednika.
Dušan Janjić: Ovo je militarizacija krize na Kosovu
Jasno je da nisu svi srpski prosvjednici bili “goloruki”, kako govori srpski predsjednik Aleksandar Vučić, jer su svijet obišle snimke NATO-ovih, mahom mađarskih i talijanskih vojnika, koji ranjeni leže na cesti nakon što su ih Srbi zasuli kamenjem, molotovljevim koktelima, petardama i napali palicama. KFOR-ovi vojnici su na njih otvorili vatru gumenim mecima, a jedan kosovski specijalac ispalio je i bojevo streljivo u gomilu i ustrijelio jednog prosvjednika u leđa. Sreća u nesreći je da ni na jednoj strani nije bilo mrtvih.
“Ovo čemu prisustvujemo od 29. svibnja, od kad je bio taj napad demonstranata na vojnike KFOR-a, je nova faza u toj sigurnosnoj krizi koju ja zovem militarizacija krize. Jer jednostavno, bez obzira što su KFOR-ovi vojnici bili u ulozi policajaca, to nije namjena vojske. I imam dojam da ni Beograd ni Priština nisu svjesni svih mogućih posljedica. Odnosno da imaju različite interese, svaki u odnosu na taj stupanj krize”, komentirao je za N1 politički analitičar Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose u Beogradu.
“Kako je Kurti u suštini odgovorio na zahtjev (šefa diplomacije EU) Josepa Borrella, a to je ono što su Vučić i (predsjednica Kosova) Vjosa Osmani obećali (francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru) Macronu i Scholzu u Kišinjevu, da pripremi plan izlaza iz sigurnosne krize?
Kurti na to odgovara da tu operiraju neke kriminalne bande, da kosovska policija ima pravo da se s njima obračuna, i traži od NATO-a uspostavljanje kopnene sigurnosne zone, široke od 5 do 10 kilometara. To znači da ciljano želi uvući NATO kao neku vrstu tampona između njega i Srbije”, dodao je.
Naime, Europska komisija odbacila je Kurtijev plan u pet točaka za deeskalaciju koji je predao Borrellu i ambasadorima zemalja takozvane Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija). Borrell mu je u svom odgovoru izravno dao do znanja da svojim planom ne rješava “neke od ključnih elemenata koji su izazvali krizu, a koji se moraju riješiti da bi se povratio mir na sjeveru Kosova”.
To, je, prije svega, nalog spornim albanskim gradonačelnicima Leposavića i Sjeverne Mitrovice da dužnost ne obavljaju iz općinskih zgrada, nego s alternativnih lokacija. Drugi koraci koje je Borrell zatražio su obustavljanje daljnjih policijskih akcija u blizini ovih općinskih zgrada te raspisivanje novih izbora u tim općinama. Razlozi su jasni – kako bi se izbjegli novi sukobi sa srpskim prosvjednicima i primirilo njihovo nezadovoljstvo gradonačelnicima koje s razlogom drže nelegitimnima.
Janjić: Ovo je rezultat krajnje neodgovorne, kalkulantske europske politike
Te su mu zahtjeve navodno i uživo prenijeli europski i američki izaslanici za Kosovo, Miroslav Lajčak i Gabriel Escobar, prošlog tjedna tijekom posjeta Prištini, ali Kurti se opet oglušio na njih.
Što je umjesto toga predložio? Povratak vladavine zakona u sjevernim općinama, povlačenje “nasilnih skupina” s tog područja natrag u Srbiju, identificiranje, procesuiranje i suđenje napadačima na policiju, redovite zajedničke sigurnosne procjene kosovske policije i KFOR-a, dogovor oko izvanrednih izbora i nastavak bilateralnih pregovora. Drugim riječima, gotovo nikakve konkretne ustupke, dok njegov glasnogovornik naziva moguće mjere “nepravednima i barbarskima“.
“Taj uhićeni (Milenković) je možda imao kriminalni dosje, ali on je pripadnik civilne obrane, odnosno zaštite koja nije integrirana u kosovske institucije, a Srbija je od 2017. drži kao dio paralelno postojećih struktura. I Kurti i međunarodna zajednica dobro znaju za njih. Sad su oni izmakli kontroli napadom na vojnike i zaoštravanjem odnosa NATO-Srbija. Mislim da je to postojanje paralelnih vojnih ili policijskih jedinica ozbiljan problem, ali ključan problem je sigurnosni vakuum koji je nastao kad je Beograd preko Srpske liste povukao sve predstavnike Srba, ne samo iz sigurnosnih institucija, nego iz pravosuđa, skupština itd.”, obrazlaže Janjić.
“To je uvijek u povijesti Europe završavalo oružanim sukobima”
“Na to je Kurti odgovorio jednostranim mjerama i potpuno previdio zahtjev Amerike da se odmah nađe rješenje za tu sigurnosnu krizu i tek potom da se nastavi dijalog. Ovo je sad rezultat europske politike, krajnje neodgovorne, kalkulantske ili nesposobne da intervenira u krizi”, zaključuje.
NATO je u međuvremenu poslao pojačanje od 500 vojnika, pa kontingent KFOR-a sad iznosi 4 tisuće vojnika, ali to nije bila jedina reakcija međunarodne zajednice. Glasnogovornik EU-a Petar Stano u srijedu je objavio da je 27 članica dogovorilo paket mjera protiv Prištine – “obustava posjeta, kontakata i događaja na visokoj razini, kao i naše financijske suradnje s Kosovom”. Iako je inzistirao da se ne radi o sankcijama, to će bit slaba utjeha Kurtijevoj vladi ako ove mjere zaista stupe na snagu.
Je li Priština s Kurtijem istrošila strpljenje svojih saveznika? Nakon što joj se zbog zločinačke politike Slobodana Miloševića devedesetih gledalo kroz prste i tamo gdje drugima možda ne bi i uživala gotovo bezuvjetnu podršku, sada je ona strana kojoj prijete sankcije. Ovaj paradoksalni obrat stavio je Vučića u taktički povoljniju poziciju i omogućio mu da se predstavi kao umjerenija strana, iako sam kontinuirano potpiruje vatru na sjevernom Kosovu i uporno prijeti slanjem vojske preko granice.
“Ni Beograd nije odgovarao konstruktivno – poštovanjem duha briselskog sporazuma i dijalogom o normalizaciji. Beograd vodi istu politiku jednostranih mjera i mjera po principu oko za oko, zub za zub kao i Priština, a to je uvijek u povijesti Europe završavalo oružanim sukobima. Još uvijek obje strane pokazuju da ne znaju zašto bi mijenjali tu politiku”, upozorava Janjić.
“Beograd sad kosovske policajce tretira kao teroriste, a Amerikanci traže da ih se odmah pusti bez ikakvih uvjeta. Američki interes je da se vojnici NATO-a sklone odatle, jer bilo koji mrtav vojnik NATO-a zahtijevao bi eskalaciju prema Srbiji”, naglašava.
“Sporazum koji je na osnovu Kumanovskog dogovora predvidio suradnju policija je zastario. Nema više sigurnosnih zona, ali nije predviđena alternativa suradnje. Sad i Vučić i Kurti zloupotrebljavaju tu nereguliranost, a ne mogu sami to regulirati”, dodaje naš sugovornik: “Bojim se da je ovo ozbiljna kriza koja može dovesti do lokaliziranih ili manje lokaliziranih oružanih incidenata.”
Drugim riječima, izgleda da obje strane eskaliraju dokle mogu, računajući ili na povlačenje protivničke strane ili na okretanje NATO-a i međunarodne zajednice protiv nje. No Kurti bi u toj rizičnoj igri mogao proći gore.
Kako je u razgovoru za N1 primijetio i novinar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec, Kosovo je sad od svojih zapadnih saveznika dobilo “najgori mogući udar koji je moglo doživjeti” – ne samo što je SAD otkazao sudjelovanje Kosova u vojnoj vježbi Defender Europe 2023, već je najavio da više neće kod posljednjih pet članica EU-a koje nisu priznale neovisno Kosovo da to naprave.
Janjić: U Srbiji ima “ruskih spavača” kojima ovo odgovara
“Kurti želi pokazati da je on suradnik NATO-a, ali praktički ne razumije da ovo što radi nije u interesu Amerike koja je podržala neovisnost Kosova. Tako da se on preračunao. S druge strane Vučiću sad srpski prosvjednici skandiraju ‘izdaja’ i maltretiraju predstavnike njegove Srpske liste. To Vučiću sigurno ne odgovara, ali ima drugih kojima to odgovara”, kaže Janjić.
“To su ruski spavači kojih ima mnogo, i na sjeveru Kosova i u srpskoj opoziciji. Čak i među ovima koji demonstriraju protiv nasilja, odnosno protiv Vučića”, dodaje Janjić, koji smatra da Rusi rade na “detronizaciji” Vučića i da to vodi prema unutarnjim sukobima u Srbiji.
U isto vrijeme američki predsjednik Joe Biden je preko svog veleposlanika u Srbiji, Christophera Hilla, po Janjićevom tumačenju poslao sljedeću poruku: “Vi sada u regiji imate priliku da se opredijelite gdje pripadate, a to opredjeljenje će utjecati na živote idućih četiri do pet generacija.”
Ipak, Borrell i specijalni izaslanik EU za Kosovo Miroslav Lajčak ne odustaju od pregovora kao jedinog puta prema razrješenju ove krize, pa je Borrell već pozvao Kurtija i Vučića na “krizni sastanak” ovaj četvrtak u Bruxellesu. No Janjić smatra da taj sastanak “neće riješiti ništa” osim ako Vučić i Kurti prije tog sastanka ne odu pojedinačno kod američkog predstavnika u NATO-u.
Amerika je s Kurtijem ustvari “završila”, zaključuje Janjić i predviđa da će ga natjerati da raspiše izbore ne samo u četiri sjeverne općine, već u cijeloj zemlji. S Vučićem je stvar drugačija jer, iako mu više ne vjeruju, pitanje je “tko bi ga zamijenio”.
Janjić je ipak optimist po pitanju dugoročnog razrješenja ove krize, što ne mora uključivati međusobno formalno priznanje. Kosovo će, vjeruje, ostati u euroatlantskim integracijama, a moguće je da se na kraju zajedno nađu u EU i NATO-u. A o tome koliko će surađivati na tom planu možda ovisi i Vučićeva politička budućnost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare