Američki predsjednik Joe Biden i njegovi savjetnici već dugo pokušavaju primiriti tenzije na Bliskom istoku, u velikoj mjeri kako bi se SAD mogao usredotočiti na veći dugoročni izazov: Kinu. Ta strategija došla je u opasnost ovog vikenda kada je palestinska militantna skupina Hamas napala Izrael.
Osveta Izraela otvara mogućnost početka šireg regionalnog rata, što će zahtijevati veću pozornost američkog predsjednika. Poginule su stotine ljudi. Biden i njegov tim sada imaju manje vremena za razgovor o Pekingu, a pozornost administracije već je ionako dovoljno zaokupljena ruskim ratom u Ukrajini, piše Politico.
To je frustrirajuće za Bijelu kuću i administraciju koja je vjerovala da je postigla velike, iako nedovoljno hvaljene uspjehe na Bliskom istoku. Oni su uključivali zamrzavanje sukoba u Jemenu i postizanje napretka u već postojećim naporima da se Izraelu pomogne izgraditi diplomatske i gospodarske veze s nekoć neprijateljski nastrojenim arapskim zemljama. Čak su se i Palestinci u njih uključili. Bidenov tim je strategiju opisao kao promoviranje regionalne “integracije”, no ovaj sukob prijeti da će uništiti sav napredak.
Ipak, još je rano, što znači da ima mnogo više pitanja nego odgovora. Evo nekih pitanja o kojima sada razmišljaju u Washingtonu, ali i šire:
Koliko će se ovo proširiti?
Sada govorimo o sukobu između Izraela i Hamasa, no on bi mogao prerasti u širi rat u regiji velikih rivalstava.
Hamas možda želi da njegovi pristaše iz Irana i drugih prijateljski nastrojenih arapskih vlada priskoče u pomoć. Druge oružane skupine, uključujući Hezbollah iz Libanona, mogle bi pružiti ljudsku snagu ili pokušati iskoristiti trenutak kako bi izazvale nasilje na drugim mjestima. U nedjelju su objavljena neka izvješća koja navode kako je Hezbollah ispalio granate na izraelske pozicije.
Borbe bi se mogle proširiti i izvan pojasa Gaze, koji je pod kontrolom Hamasa, na Zapadnu obalu. Tamo tenzije između Izraelaca i Palestinaca rastu dok Izrael gradi nova naselja na zemlji za koju Palestinci tvrde da je njihova.
Ipak, svaka vlada ili skupina također ima razloge zašto bi željela izbjeći sukobe, uključujući činjenicu da ne žele u opasnost dovesti odnose s Washingtonom, ali niti proliti krv i potrošiti novac na rat bez jasnog cilja.
Američki dužnosnici očajnički žele zaustaviti sukob. Biden je u subotu upozorio da “nijedna druga skupina neprijateljski nastrojena prema Izraelu ne bi trebala iskoristiti ovu situaciju”. Njegovi savjetnici, istovremeno, ne skidaju se s telefona.
“Razgovaralo se sa svima koji imaju bilo kakav utjecaj”, kaže jedan američki dužnosnik upoznat sa situacijom.
Izrael je upozorio druge neprijateljski nastrojene aktere da se ne miješaju.
“Ekspancija arene sukoba protiv Izraela rezultirat će iznimno oštrim odgovorom, uključujući odlučne i smrtonosne postupke Izraela”, rekao je jedan izraelski dužnosnik.
Je li za ovo kriv Iran?
Neki u Washingtonu, ali i šire, nisu čekali da okrive Teheran za napad Hamasa. Iran već dugi financijski i vojno pomaže Hamasu.
Glasnogovornik Hamasa navodno je izjavio kako Iran podržava napad koji se dogodio preko vikenda, a iranski dužnosnici su napad pozdravili. Izvješće Wall Street Journala od nedjelje citira visokorangirane članove Hamasa i Hezbollaha koji kažu da su iranski sigurnosni dužnosnici pomogli u planiranju napada.
Ipak, skupine poput Hamasa ipak su do određene mjere neovisne o Teheranu, a američki dužnosnici još nisu Iran proglasili odgovornim.
“U ovom trenutku nemamo dokaze koji bi nam pokazivali da je Iran bio direktno umiješan u sukob, njegovo planiranje ili provedbu, no to je nešto što vrlo detaljno proučavamo”, rekao je državni tajnik Antony Blinken u nedjelju.
To ne znači da Iran neće trpjeti posljedice. SAD bi mogao, na primjer, uvesti nove sankcije Teheranu zbog njegove opće podrške Hamasu.
Hoće li stati pregovori između Saudijske Arabije i Izraela?
Hamasov napad također je zaprijetio i mirovnoj inicijativi kojom bi Saudijska Arabija trebala normalizirati diplomatske odnose s Izraelom u zamjenu za sigurnosne garancije SAD-a, ali i druge usluge.
Zasad je prerano govoriti o tome je li taj plan propao, iako će definitivno biti oduljen.
Tijekom Hamasovih napada, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje objavile su izjave u kojima izražavaju veće suosjećanje s Palestincima nego sa Izraelom. Ipak, takve brze reakcije nisu važnije od drugih faktora o kojima razmišljaju Saudijci, Izraelci i SAD pri osmišljavanju velikog mirovnog sporazuma.
Saudijski princ Mohammad Bin Salman nije toliko fokusiran na palestinsku krizu kao njegovi prethodnici. Kao i Izrael, princ Iran vidi kao prijetnju svojoj zemlji. Saudijska Arabija i Izrael već neformalno surađuju po pitanju Irana, a stvaranje službenih odnosa ojačalo bi bastion protiv Teherana.
Izrael je već postigao dogovore o normalizaciji diplomatskih odnosa s Bahreinom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Marokom. Postoje mnogi poticaji – uključujući one gospodarske – da se sličan dogovor postigne i sa Saudijskom Arabijom, zemljom najvećih svetišta islama.
Za SAD, sve što donosi veći mir na Bliski istok je dobrodošlo, iz razloga koji se kreću od protuterorizma do energije. Drugi veliki faktor je želja Washingtona da se suprotstavi sve većem utjecaju Kine u toj regiji.
“Kina se nije tek pojavila. Ona se pojavila s ogromnim, ogromnom ponudama za te zemlje”, rekao je jedan visokorangirani dužnosnik Bidenove administracije za Politico prošli tjedan, još prije napada Hamasa. Dužnosnik nije želio govoriti o detaljima velikog dogovora niti o sigurnosnim garancijama koje bi SAD ponudio Saudijscima.
Dužnisnik je također naveo da u razgovorima sudjeluju Palestinci.
“Oni žele biti dio tog procesa i ne bismo to željeli raditi bez njih”, rekao je. “Ovo je velika promjena u odnosu nja njihovu politiku koja je dosad bila da nikada neće sudjelovati ni u kakvom procesu normalizacije odnosa neke arapske zemlje s Izraelom bez palestinske države.”
Dužnosnik nije naveo o kojim je točno Palestincima riječ, no vjerojatno se radilo o pojedincima povezanim s palestinskom vlašću na Zapadnoj obali, koja je slabi suparnik Hamasu i agitator proziv Izraela. Novi sukobi mogli bi utjecati na njegovu sudbinu. Jedan dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova navodi kako “ostaje pitanje tko će vladati Gazom kada sve ovo završi”.
Kako Izrael ovo nije predvidio?
Ne postoji brzi odgovor na očito pitanje: Kako se ovako sofisticiran napad Hamasa mogao dogoditi, a da za njega nije znao ogroman izraelski obavještajni krug?
“Doći će do nekakve nacionalne istrage u propuste do kojih je došlo”, rekao je Jonathan Schanzer iz Zaklade za obranu demokracija.
On kaže kako se u Izraelu vjeruje da je Hamas zapravo “taktička prijetnja” – ozbiljna, ali ne onakva koja bi mogla zaustaviti održivost Izraela. Moguće je da Izrael nije do kraja prepoznao da je Hamas, uz pomoć Irana, prerastao u stratešku prijetnju, dodaje.
Izrael se s Hamasom borio 2021. godine, eliminirajući nebrojene mete militantske skupine u Gazi tijekom 11 dana u kojima je poginulo najmanje 260 Palestinaca i desetak Izraelaca. Je li moguće da je tu borbu Izrael prekinuo prerano, prije nego je nanio dovoljno štete Hamasu?
SAD je u to vrijeme uložio velike napore da uvjeri Izrael da ograniči duljinu operacije. Ipak, Izrael je dosegao točku smanjene isplativosti po pitanju broja meta koje je mogao napasti, kaže Schanzer.
Ovaj put, borbe bi mogle trajati mnogo dulje od 11 dana, između ostalog i zato jer bi Izrael mogao organizirati upade na teritorij, ali i zato jer Hamas drži brojne taoce.
Hoće li ovo utjecati na Ukrajinu?
SAD već sada povećava svoje zalihe vojne opreme, streljiva i drugih resursa za Izrael. Također šalje svoje brodove i zrakoplove u blizinu Izraela kako bi iskazao svoju podršku.
Ovi potezi dolaze usred međustranačkih borbi oko toga bi li Washington trebao nastaviti pružati vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.
Republikanci koji izražavaju sve veće neslaganje oko podrške Ukrajini brzo su podržali Izrael. Zasada američki dužnosnici tvrde da vojna pomoć Izraelu neće utjecati na pomoć Ukrajini. U mnogim slučajevima u njih su uključeni različiti sustavi.
Ukrajinci bi mogli biti razočarani načinom na kojih ih tretira Amerika u usporedbi s Izraelom, zemljom čiju vojnu moć žele imitirati. Sigurno ne pomaže ni to da Izrael Ukrajini nije ponudio onoliku podršku koliku je mogao, što je ohladilo njihove odnose.
Izrael je odbio poslati Željeznu kupolu, sustav protuzračne obrane, Ukrajini kako bi ta zemlja mogla zaštititi svoje civile i vojne pozicije od ruskih napada.
Što je s ulogom Kine?
Ranije ove godine, kineski dužnosnici govorili su kako su voljni pokušati organizirati mirovne pregovore između Izraelaca i Palestinaca. To je uslijedilo nakon što je Kina odigrala uspješnu ulogu u obnovi diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana.
Ipak, reakcija Kine na posljednje nasilne sukobe mogla bi privremeno pogoršati izraelsko viđenje uloge Kine.
Kinesko ministarstvo obrane u nedjelju je izjavilo kako bi Izrael i Palestina – ne Hamas ili Palestinci – trebali ostati mirni i suzdržani, ali i odmah prekinuti sukobe kako bi zaštitili civile i izbjegli daljnje pogoršanje situacije. Kina je također pozvala na dvodržavno rješenje.
Izraelce je ova izjava razjarila. Posljednji napadi najgori su u posljednjih 50 godina. Stigli su od strane teško naoružane skupine koja je preuzela kontrolu nad teritorijem nakon što je tamo Izrael srušio naselja u nadi da će tako stvoriti uvjete za dugoročni mir. Izraelci vjeruju da imaju potpuno pravo osvetiti se Hamasu.
Yuval Waks, visoki dužnosnik u izraelskom veleposlanstvu u Pekingu, izrazio je razočaranje izjavom Kine.
“Kada se ljude ubija, masakrira na ulicama, to nije vrijeme za pozive na dvodržavna rješenja”, rekao je Waks novinarima, prenosi Reuters.
Ipak, Kina je sve važniji igrač u regiji, a malo je vjerojatno da će joj leđa okrenuti Izrael, ali i Saudijska Arabija ili Iran.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!