Uoči konferencije o pomoći Ukrajini održane u ponedjeljak u Parizu slovački premijer Robert Fico, inače nesklon Ukrajini, izjavio je da neke članice NATO-a i Europske unije razmatraju slanje vojnika u Ukrajinu u bilateralnim aranžmanima. Potom je u završnom govoru na konferenciji isto rekao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Macron je, naime, kazao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat te da je jedna od otvorenih opcija i slanje francuskih kopnenih snaga u Ukrajinu.
Na konferenciji u Parizu, gdje se sastalo dvadesetak europskih šefova država i vlada, nije bilo konsenzusa oko slanja kopnenih snaga u Ukrajinu jer neki, poput slovačkog premijera, smatraju da bi to neminovno vodilo eskalaciji napetosti.
“To je rečeno psihološki-propagandno”
“Macron je u završnom govoru rekao da svaka država može slobodno odlučivati o tome hoće li slati vojnike u Ukrajinu. Mislim da je do toga još jako daleko”, kazao nam je Vlatko Cvrtila, stručnjak za vanjsku politiku i rektor Sveučilišta VERN’ u Zagrebu.
Ako bi se takvo što dogodilo, bila bi to – napominje Cvrtila – krajnja situacija nakon procjene da je ukrajinska vojska doživjela slom, a ruska vojska pobijedila.
“Mislim da je to u ovom trenutku bilo rečeno u kontekstu psihološko-propagandnog ratovanja kako bi se istaknula spremnost Zapada da ne dopusti pobjedu Vladimira Putina. To je, na koncu, bila srž Macronovog govora i cijele konferencije u Parizu”, kaže.
“Teško je zamisliti slanje vojske”
Teško je zamisliti, smatra Cvrtila, da bi u ovom trenutku Francuska ili neka druga zemlja mogla poslati u Ukrajinu svoje profesionalne vojne snage, koje su ionako ograničenih kapaciteta.
“Ako bi se nešto slično dogodilo, tamo bi bili poslani vojnici obučeni za korištenje visokosofisticiranih borbenih sustava za što bi se ukrajinski vojnici trebali dugo obučavati. Uostalom, vidjet ćemo kakvo će naoružanje biti poslano Ukrajini. Veliki nedostatak u dinamici slanja vojne pomoći nastao je odlukom SAD-a o zaustavljanju vojne pomoći Ukrajini. SAD je bio najveći opskrbljivači Ukrajine suvremenim naoružanjem”, napominje.
Kritični trenutak za Ukrajinu
Važnije je, kaže, da su na konferenciji u Parizu države dogovorile različite vrste koalicija u kojima će pomagati Ukrajini.
“To se prije svega odnosi na ponoć u naoružanju, jer sastanak je i bio o tome. EU je već ranije donijela odluku da će financijski pomagati Ukrajinu, njeno ekonomsko i socijalno funkcioniranje. U Parizu se govorilo o tome da se Rusiji ne dopusti dominacija na ratištu. Prelaskom na ratnu ekonomiju Rusija je pokazala da može puno brže proizvoditi naoružanje i streljivo nego što Ukrajini pristiže vojna pomoć Zapada. Taj dio se pokazao kritičnim za Ukrajinu”, kaže Cvrtila.
EU obećala milijun granata, nije poslala ni 400.000
I sam Macron je na konferenciji u Parizu priznao da se s isporukama oružja Ukrajini kasnilo i po šest mjeseci.
“Sada je u prvi plan došlo jačanje kapaciteta i spremnosti Zapada da pomogne Ukrajini da izdrži u ratu. Ako sada ne bi bilo tog ubrzanja, a uzimajući u obzir vijesti koje stižu s bojišta iz Ukrajine, mogli bi zaključiti da Ukrajina neće dugo izdržati. Time slabi pregovaračka pozicija ne samo Ukrajine, nego i Zapada koji će sigurno biti za pregovaračkim stolom jednom kada do toga dođe. Pokazalo se da sankcije kratkoročno nisu naštetile vojnim kapacitetima Rusije te da se sada mora postići ravnoteža na bojštu. U tom smislu treba redovito slati obećanu pomoć. Prošle godine, recimo, EU je obećala poslati Ukrajini milijun granata, a nije poslala niti 400 tisuća”, rekao je Cvrtila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!