Kada je Elena Koposova potpisala otvoreno pismo protiv ruske invazije na Ukrajinu, nije očekivala reakcije u svojoj novoj domovini - Srbiji, piše AP.
Na kraju krajeva, Srbija se formalno želi pridružiti EU-u dok usvaja sve demokratske vrijednosti koje idu uz članstvo, mislila je. Sada, Koposova vidi da je pogrešila, piše AP.
Dvije godine nakon potpisivanja pisma, 54-godišnja Ruskinja ulaže žalbu na nalog za protjerivanje nakon što je proglašena prijetnjom po nacionalnu sigurnost Srbije i oduzeta joj je boravišna dozvola. Kaže da je jedini razlog kojeg može sjetiti antiratna peticija koju je potpisala.
„Nisam aktivistkinja, ali sam potpisala antiratno pismo kada je ruska agresija u Ukrajini počela“, rekla je u intervjuu.
„Iako nisam aktivistkinja, nisam mogla šutjeti o tome. Tako da sam stavila svoje ime na otvoreno pismo u kojemu je pisalo da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo“, kaže.
Koposova nije usamljena. Srbija je otvorila svoje granice posljednjih godina desecima tisuać Rusa koji su bježali od vlade predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini. Ruski prodemokratski aktivisti u ovoj balkanskoj zemlji sada kažu da ih se najmanje desetak suočava sa zabranama ulaska ili povlačenjem boravišnih dozvola na temelju toga da predstavljaju prijetnju za sigurnost Srbije.
Najmanje osam drugih se bojit govoriti javno o svojim pravnim problemima sa srpskim vlastima, da ne bi ugrozili šanse da ostanu u zemlji s obiteljima, kažu ruski antiratni aktivisti.
„Bilo je iznenada, vrlo šokantno“, opisuje Koposova moment kada je primila nalog za protjerivanje, u kojemu nije objašnjen razloga za tu mjeru nego se samo tvrdi da “predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost” i da mora napustiti zemlju u roku 30 dana.
Ona i njezin muž su izgradili modernu kuću na parceli izvan Beograda gdje žive sa svojih dvoje djece od 6 i 14 godina, koji pohađaju lokalne škole.
Aktivisti za ljudska prava kažu da problemi s boravkom ukazuju na bliske veze između srpskog rastuće autokratskog predsjednika Aleksandra Vučića i Putina, usprkos formalnom nastojanju Srbije da bude primljena u EU. Vučić se odbio pridružiti zapadnim sankcijama protiv tradicionalnog slavenskog saveznika, dok dopušta moskovskoj propagandi poput RT-a i Sputnjika da šire svoj narativ diljem Balkana.
„Vlasti u Beogradu i u Moskvi su politički vrlo bliske“, kaže Predrag Petrović, koordinator istraživanja u BCBP-u, koji je od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio objašnjenje o mjerama koje u Srbiji poduzimaju protiv odbjeglih Rusa.
„Ljudi koji kritiziraju Putinov režim predstavljaju veliku prijetnju režimu u Moskvi“, rekao je Petrović. „Zato ove ljude targetiraju srpske vlasti“.
Srpski dužnosnici dosad nisu komentirali slučajeve koji se tiču ruskih građana, a MUP Srbije nije odgovorio na upit AP-a sa zahtjevom za intervju ili komentar o ovoj temi.
Otkad je rat u Ukrajini počeo prije dvije godine, mnogi Rusi su došli u Srbiju jer im vize nisu potrebne da uđu u prijateljsku balkansku državu, potencijalnu usputnu stanicu za moguću buduću emigraciju na Zapad. Mnogi su izbjegavali regrutaciju, dok su se drugi, poput obitelji Koposove, koja je došla ranije, jednostavno zasitili Putinove vlade i željeli bolji život negdje izvan Rusije.
Peter Nikitin, jedan od osnivača prodemokratskog Ruskog demokratskog društva, proveo je dva dana na Beogradskom aerodromu prošlog ljeta kada je njegova dozvola za ulazak povučena, iako ima ženu koja je Srpkinja i živio je u Srbiji sedam godina. Nikitinu je kasnije dozvoljen ulazak, ali pravna procedura u vezi s njegovim boravišnim papirima je u tijeku. “Nemam sumnje da se ovo radi po direktnim zapovijedima iz Moskve, ili kroz Ambasadu, ili direktno iz Moskve“, inzistira Nikitin, čija grupa je organizirala prosvjede protiv rata u Ukrajini i demonstracije kojima se tražila sloboda za političe zatvorenike, uključujući Alekseja Navaljnog, ruskog opozicijskog lidera i Putinovog kritičara, koji je preminuo u zatočeništvu 16. veljače.
Nikitin je rekao da je među drugim antiratnim aktivistima koji su bili pod nadzorom srpskih vlasti drugi osnivač Ruskog demokratskog društva Vladimir Volohonski, koji sada živi u Njemačkoj.
Pod sankcijama je bio i Jevgenij Iržanski, koji je organizirao koncerte anti-Putin bendova u Srbiji i koji se sa ženom preselio u Argentinu, kao i Ilja Žernov, mladi Rus kojemu je zabranjeno da se vrati u Srbiju, nakon što ga ja napao esktremni desničar dok je pokušavao obrisati grafit „smrt Ukrajini“ u Beogradu.
Nikitin kaže da je cilj ovih mjera da se uplaši antiratne aktiviste. „Jedino objašnjenje je da žele uplašti sve. Jer ako ne možete potpisati antiratno pismo, onda ne možete ništa. A to ostavlja zastrašujući efekt“, kaže on.
„Poanta je da Rusi koji su protiv rata ne prosvjeduju ni protiv koga u Srbiji“, kaže Nikitin.
„Jedino smo zabrinuti za svoju zemlju i svoju susjednu zemlju, koja pati zbog naše zemlje sada“, kaže.
Bliske veze Srbije i Rusije datiraju vjekovima unazad, a dvije zemlje dijele i zajedničko slavensko porijeklo i pravoslavlje, navodi AP. Rusija je podržala nastojanja Srbije da zadrži svoje pravo na Kosovo, pokrajinu koja je jednostrano proglasila neovisnost 2008. godine uz podršku Zapada.
Srbija i Rusija također održavaju bliske veze među sigurnosnim službama.
Bivši šef BIA-e Aleksandar Vulin, koji je pod sankcijama SAD-a zbog pomoći ruskom „malignom“ utjecaju na Balkanu, nedavno je primio orden od ruskog FSB-a za blisku kooperaciju između dvije službe. Vulin je navodno bio uključen u prisluškivanje istaknutih ruskih opozicijskih aktivista koji su se sastali u Beogradu uoči rata u Ukrajini i kasnije su zatvoreni u Rusiji.
Za Koposovu, odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje znači da bi ona i njena obitelj mogli izgubiti sve ako njenu žalbu odbiju. Obitelj se ne može vratiti u Rusiju jer su prodali svu imovinu, a sada su etiketirani kao „anti-Putin“ i njezin muž bi mogao biti regrutiran da se bori u Ukrajini, rekla je.
„Ova kuća je naša jedina kuća, jedina kuća koju naša djeca imaju“, rekla je, sa suzama u očima, navodi AP.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!