Orban opet diže prašinu u Hrvatskoj: “Treba ga držati na oku”

Svijet 23. stu 202208:26
Izvor: Viktor Orban/Instagram/screenshot

"Nogomet nije politika. Nemojmo vidjeti nešto čega nema", poručio je mađarski premijer Viktor Orban u utorak nakon što je ponovno izazvao burne reakcije u Hrvatskoj pojavljivanjem s povijesnom kartom velike Mađarske koja uključuje i neke dijelove Hrvatske.

Ovaj put Orban se pojavio s povijesnom kartom na navijačkom šalu, no u prošlosti je nanizao više sličnih epizoda samo u različitim oblicima i prilikama. Na njegovom službenom profilu 2020. godine osvanula je fotografija karte koja je također obuhvaćala dijelove Hrvatske, Srbije i Rumunjske.

Godinu ranije jedan od ureda koji djeluje u okviru njegovog kabineta objavio je također kartu “povijesne” Mađarske koju komadaju ruke i grabe teritorij, uključujući i dijelove Hrvatske.

Između ostalog, žestoke je reakcije u Hrvatskoj izazvala i Orbanova izjava u svibnju ove godine u kojoj je kazao da njegova zemlja ne bi imala problema s embargom na uvoz ruske nafte da joj nije oduzeto more, pritom se očito referirajući na hrvatsku obalu koja je nekoć bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.

VEZANA VIJEST

O spornom šalu u utorak se govorilo i u Hrvatskom saboru. Oporba se uglavnom složila da Orbanova politika prema Hrvatskoj nije pretežito prijateljska, povezivali su to i sa slučajem INA-MOL, ali ipak je vladalo i mišljenje da to radi za unutarnjopolitičke svrhe te da mu ne treba davati previše pažnje.

“Orbana treba držati na oku”

S takvim stavom ne slaže se profesor s Fakulteta političkih znanosti Davor Boban. Odgovarajući na pitanje treba li Hrvatska to shvatiti ozbiljno kao neke poruke ili treba jednostavno ignorirati, Boban je u razgovoru za N1 kazao – treba ga “držati na oku” i biti oprezan.

Pojasnio je i o kakvoj se točno karti radi.

“Koliko sam vidio na snimci, ovo je karta Zemalja krune sv. Stjepana iako pogrešno obojena. One su se, prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868., sastojale od Kraljevine Ugarske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, dio ugarskih političkih elita nije htio pristati na gubitak teritorija osim odlaska Trojedne Kraljevine. Stoljeće poslije, to se može činiti nevažnim i dijelom prošlosti, no to je ipak važno za suvremenu mađarsku politiku. Nju obilježava tzv. transsuvereni nacionalizam koji je usmjeren prema povezivanju svih etničkih Mađara koji žive u susjednim zemljama s Mađarskom”, kazao je profesor Boban, a potom i upozorio na štetne posljedice koje je imalo ignoriranje sličnih izjava nekih drugih političkih aktera u bližoj povijesti.

VEZANA VIJEST

“Mađarske vlasti formalno ne traže promjenu državnih granica, i to zato što se ne usude, a ne zato što ne sanjaju Veliku Mađarsku. Naprotiv, mnogobrojne Orbanove izjave proteklih godina jasno su davale do znanja da on žali zbog Trianonskog sporazuma iz 1920. koji je doveo do gubitka znatnog dijela teritorija i stanovništva Kraljevine Ugarske. Zbog toga treba biti oprezan zbog njegovih izjava i ponašanja te ih ne treba zanemarivati kako što su se zanemarivale agresivne vanjskopolitičke izjave nekih drugih vođa u europskoj politici 20. i 21. st., a koji su ih na kraju pokušali realizirati”, ističe Boban.

Zašto to čini?

Navodeći koje koristi Orban ima od takve retorike, profesor s FPZG-a ukazuje da je prije svega to njegovo uvjerenje, a potom i na činjenicu da nacionalističke strasti uvijek mogu mobilizirati dio biračkog tijela.

Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnje reakcije vladajućih na takve opetovane provokacije iz Mađarske, Boban je kazao da se tu uglavnom radi o zanemarivanju i pasivnosti, osim reakcije na nedavnu izjavu o “gubitku” Rijeke.

“S jedne strane, dakako da treba biti oprezan u tome kako na to reagirati jer zaoštravanje odnosa sa susjednom zemljom može imati štetne dugoročne posljedice. Vidimo to na primjeru dijela zemalja Jugoistočne Europe koje još uvijek imaju zategnute odnose i zbog toga niz problema u svojoj unutarnjoj i vanjskoj politici. S druge strane, treba jasno staviti do znanja nezadovoljstvo s takvom politikom jer će njezin kreator, ne naiđe li na otpor tome, s vremenom ići sve dalje shvaćajući pasivnost susjednih zemalja kao njihovu slabost”, zaključuje profesor Boban.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.