Izrael je pokrenuo niz vojnih udara na brojne lokacije u Siriji, uključujući uništavanje zrakoplova, helikoptera i druge opreme u najmanje tri sirijske vojne baze. Pogođene su zračna baza Kamišli u sjeveroistočnoj Siriji, baza Šinšar u blizini Homsa i zračna luka Akrba jugozapadno od Damaska, prenosi Reuters.

U međuvremenu se čuo niz eksplozija u raznim predgrađima Damaska, gdje je Izrael gađao objekte povezane s iranskom i sirijskom proizvodnjom projektila i kemijskog oružja.

U pismu 15-članom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje se sastalo poslijepodne kako bi raspravljalo o razvoju situacije u Siriji nakon svrgavanja predsjednika Bašara al-Asada, Izrael je inzistirao da su njegove akcije "ograničene i privremene mjere" za zaštitu svojih građana, posebno na Golanskoj visoravni koja graniči sa Sirijom.

"Izrael ne intervenira u sukobu koji je u tijeku između sirijskih naoružanih skupina; naše su akcije usmjerene isključivo na očuvanje naše sigurnosti", napisao je izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon.

Turska otvara svoj granični prijelaz Yayladagi sa Sirijom kako bi upravljala sigurnim i dobrovoljnim povratkom milijuna sirijskih migranata njihovim domovima, rekao je u ponedjeljak predsjednik Tayyip Erdogan, nakon što su pobunjenici svrgnuli predsjednika Bašara al-Asada.

U jednoj od najvećih prekretnica za Bliski istok u generacijama, pobunjenici su zauzeli sirijsku prijestolnicu Damask, a Asad je pobjegao u Rusiju, nakon 13 godina građanskog rata i više od 50 godina brutalne vladavine njegove obitelji.

"Otvaramo granični prijelaz Yayladagi kako bismo spriječili bilo kakve gužve i olakšali promet", rekao je Erdogan nakon sjednice vlade u Ankari.

Prijelaz Yayladagi blizu sjeverozapadnog ruba Sirije bio je zatvoren od 2013. zbog borbi u blizini granice.

"Upravljat ćemo i obradom dobrovoljnih povrataka migranata na način koji odgovara i našem primanju", rekao je Erdogan.

Vojni analitičar Igor Tabak gostovao je u Pregledu dana kod Ilije Jandrića gdje je komentirao situaciju u Siriji nakon pada Bašara al-Asada.

Tabak kaže da je zadnjih mjeseci sirijski režim ovisio o ruskoj podršci, ako i o podršci Hezbolaha. “Kada su se ti vanjski elementi našli u problemima otvorio se prostor za oporbu koja je bila sabijena na sjeveru države u jednoj enklavi. Očito je tu veliku ulogu odigrala i Turska”, rekao je. Više OVDJE.

Najveća naftna kompanija INA pozorno prati situaciji u Siriji.

Za RTL su rekli su kako nemaju saznanja u kakvom su stanju naftna i plinska polja kojima ne upravljaju već 13 godina. Dodali su da su još uvijek na snazi sankcije zbog kojih su obustavili sve poslovne aktivnosti u ovoj zemlji. Više OVDJE.

MUP je dao uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljane Sirije ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU.

Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljana Sirije – najbrojnijih tražitelja azila – ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU. Više OVDJE.

Rusija i Iran dijele odgovornost za zločine koje je nad sirijskim narodom počinio režim Bašara al-Asada, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

"Moskva i Teheran bili su Asadovi glavni pristaše. Pokazali su se i kao nepouzdani partneri, napustivši Asada kad im je prestao biti koristan", rekao je Rutte.

Rutte je opisao pad bivšeg sirijskog čelnika, kojeg su svrgnuli s vlasti islamistički pobunjenici, kao "trenutak radosti, ali i neizvjesnosti za narod Sirije i regije".

"NATO želi mirnu tranziciju vlasti i uključiv politički proces pod vodstvom Sirije", rekao je Rutte.

Zapadni vojni savez također će "pomno pratiti" ponašanje vođa pobunjenika tijekom tranzicije, dodao je.

"Moraju podržati vladavinu prava, zaštititi civile i poštivati ​​vjerske manjine", istaknuo je.

Da se radi na izvlačenju hrvatskih državljana iz Sirije, potvrdio je i premijer Andrej Plenković.

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik u Egiptu Tomislav Bošnjak, potvrdio je za N1 da konvoj kojim će se izvući Hrvate iz Sirije kreće sutra. Očekuje se da će u njemu biti četvero Hrvata koji su trenutno u Damasku, a 18 ih je trenutno u Alepu.

UN procjenjuje da je više od 14 milijuna Sirijaca bilo prisiljeno napustiti domove zbog građanskog rata koji je započeo 2011. Oko sedam milijuna i dalje je raseljeno, no milijuni su napustili zemlju i zatražili azil u 130 različitih nacija, prema UNHCR-u.

Velika većina onih koji su otišli ostala je u bližem okruženju. UNHCR procjenjuje da je oko 3,3 milijuna ljudi izbjeglo u Tursku, dok još 2,2 milijuna živi u Libanonu, Jordanu, Iraku i Egiptu. Ipak, više od milijun Sirijaca otišlo je u Europu tijekom prvog desetljeća građanskog rata, pridonoseći migrantskoj krizi 2015.