Ruska valuta rubalj nastavlja padati, što dodatno doprinosi ekonomskoj nestabilnosti zemlje i otvara pitanja o financijskoj održivosti agresije Vladimira Putina na Ukrajinu.
Ruska središnja banka (CBR) intervenirala je kako bi podržala sve slabiji rubalj, koji je oslabio na 114 za američki dolar, što je najniža vrijednost od ožujka 2022.
CBR je najavila da će zaustaviti kupnju stranih valuta na domaćem tržištu do kraja godine kako bi smanjila volatilnost financijskih tržišta. Valuta se potom oporavila na 110 rubalja za dolar. Pad rublja uslijedio je nakon novih američkih sankcija protiv Gazprombanke, koja je do sada bila pošteđena američkih kazni zbog svoje uloge posrednika za plaćanja ruskog plina. To bi moglo dodatno smanjiti prihode od plina, koji je već najviše pogođen sankcijama.
No, najznačajniji utjecaj mogao bi biti potreba preusmjeravanja drugih resursa iz saveznog proračuna za nastavak financiranja rata, što bi moglo dovesti do degradacije javnih usluga i stvaranja uvjeta za dugoročno društveno nezadovoljstvo, prenosi Newsweek.
Slabljenje valute vjerojatno neće odmah negativno utjecati na ruski vojno-industrijski kompleks koji proizvodi oružje, izjavio je Vasilij Astrov, stručnjak za rusku ekonomiju pri Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.
“Uvoz ključnih dobara, poput elektroničkih sklopova i mikročipova za vojne svrhe, postat će skuplji. Međutim, taj će uvoz i dalje trajati bez obzira na tečaj, a država si to može priuštiti zbog većih proračunskih prihoda od izvoza nafte i drugih roba koje se prodaju u dolarima. Ali opća inflacija će se dodatno povećati, što će smanjiti realne prihode stanovništva, pa će privatna potrošnja, glavni pokretač gospodarskog rasta, donekle patiti”, kazao je.
Visoka inflacija
U rijetkoj izjavi o tečaju, ruski ministar financija Anton Siluanov pohvalio je slabu valutu kao prednost za izvoznike, dok je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov umanjio njezinu važnost, rekavši da Rusi neće primijetiti tečaj dolara jer su plaćeni u rubljima.
Međutim, sve slabija vrijednost novca koji se daje ruskim regrutima kako bi ih se privuklo da se pridruže ratu izazvala je nezadovoljstvo.
U međuvremenu, nedostatak radne snage povećao je inflaciju na 8,5 posto, više nego dvostruko od cilja CBR-a, koja je kao odgovor podigla ključnu kamatnu stopu na rekordnih 21 posto. Guvernerka banke Elvira Nabjulina sugerirala je da bi stopa mogla i dalje rasti.
Iako to dodatno opterećuje poduzeća povećanjem troškova novih i kredita s promjenjivim kamatnim stopama, nezadovoljstvo javnosti zbog rastućih cijena osnovnih namirnica poput maslaca i krumpira moglo bi predstavljati problem za Putina kako se rat nastavlja.
“Rusi će biti siromašniji, a na kraju je rizik u tome što će se povećavati društveni i politički pritisci protiv Putina. To dodaje složenost Putinovim odlukama. Činjenica da Putin mora koristiti sjevernokorejske vojnike u Kursku naglašava sve veća društvena, ekonomska i vojna ograničenja s kojima se suočava”, izjavio je Timothy Ash, strateg za tržišta u razvoju u BlueBay Asset Management.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!