U slučaju da republikanski kandidat Donald Trump u studenome ponovno postane predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i izda naredbu za ubojstvo političkog protivnika elitnoj vojnoj postrojbi SEAL Team 6, inače odgovornoj za ubojstvo Osame bin Ladena, ima apsolutni zakonski imunitet da to i učini. Barem je tako moguće tumačiti presudu Vrhovnog suda SAD-a.
Donald Trump je, kao i bilo tko tko preuzme poziciju predsjednika “zemlje slobodnih i doma hrabrih”, nedavnom presudom Vrhovnog suda SAD-a imun na kazneni progon za radnje koje počini u svojstvu predsjednika čak i u slučaju da poželi zadržati vlast nasilnim putem, odnosno vojnim pučem.
U svojem odvojenom mišljenju, sutkinja Vrhovnog suda, Sonia Sotomayor, je ta koja je svjetskoj javnosti predstavila mogućnost nezamislivog, ali i od 1. srpnja – ostvarivog scenarija.
Sotomayor ističe da se oko predsjednika efektivno stvara “zona bezakonja” kojom se ugrožava status quo u pravnom sustavu SAD-a: “Novi službeni akti su poput oružja s municijom za bilo kojeg predsjednika koji poželi vlastite interese, vlastito političko preživljavanje ili financijsku korist staviti ispred interesa naroda” kojem bi trebao služiti.
Kralj iznad zakona
Politolog i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Krešimir Petković, za N1 je rekao da suci koji su donijeli presudu ističu kako je kazneni progon bivšeg predsjednika bio bez presedana:
“Stava su da upravo američki sustav podjele vlasti podrazumijeva snažnu i odlučnu egzekutivu koja ne smije biti sputana strahom od tužbi, a da imunitet za službeno postupanje nije protiv prava nego upravo u skladu s pravom i savršeno u skladu s uzveličanim sustavom kočnica i ravnoteža (checks and balances) kojeg su mudro predvidjeli očevi utemeljitelji”, govori Petković, inače autor knjige “Država i zločin”.
“Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država najmoćnija je osoba u zemlji, a moguće – i svijetu. Na koji god način on odluči iskoristiti službene ovlasti, ako ih većina (sudaca Vrhovnog suda) odobri, postaje izoliran od mogućnosti kaznenog progona”, napisala je sutkinja Sonia Sotomayor na 29 stranica dugom izdvojenom mišljenju, kojeg je u cijelosti prenio USA Today. Stava je da ova odluka najvišeg suda, osim što transformira instituciju predsjednika, “nema nikakvog temelja u zakonu.”
Odluka se tiče “bilo kojeg i svih” budućih stanara Bijele kuće
Od ukupno devet sudaca, šestero ih je glasalo za dodatno proširivanje predsjedničkog imuniteta, a time i zakonskih ovlasti.
Mišljenje, čiji je autor glavni sudac John Roberts, a kojem su se pridružili Clarence Thomas, Samuel Alito, Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett, pokušava postaviti pravila koja će regulirati kazneni progon bilo kojeg i svih budućih stanara Ovalnog ureda.
No, krenimo otpočetka ove distopijske noćne more kojoj sve više nalikuju mogući scenariji američke demokracije.
Republikanski juriš na Capitol Hill – imun
Do odluke koja predsjedniku SAD-a obećava apsolutni imunitet, došlo je šest od ukupno devet sudaca Vrhovnog suda. Ona je proizašla iz suđenja Donaldu Trumpu kojim se utvrđivala kaznena odgovornost za “juriš” republikanskih sljedbenika na Capitol Hill 6. siječnja 2021. koji je došao nakon poraza na izborima.
Naime, Trump je nakon pobjede Joea Bidena eksplodirao s agresivnom retorikom fokusiranom na “krađu izbora” i njome uspješno hranio svoje birače. Huškanje tadašnjeg predsjednika, osim još većom polarizacijom društva, rezultiralo je nezapamćenim napadom na američke demokratske institucije, a prizori horde 2000 Trumpovih pristaša koja se naoružana probija u zgradu najbitnije političke institucije SAD-a, Kongresa, šokirali su svjetsku javnost.
Vanjskopolitička novinarka s bogatim znanjem američke visoke politike, Mirjana Rakić kazala je za N1 kako su “neistine trajno oružje bivšeg predsjednika što ga pred njegovim glasačima čini oličenjem čvrstog političara”:
“Provala i upad na Capitol bili su za cijeli svijet užasan prizor rulje koja razara, uništava. Donald Trump ih je mogao zaustaviti ali nije. Njegova odgovornost je bila jasna svima,” govori Rakić, no ne i sucima Vrhovnog suda koje nominira sam predsjednik, a potvrđuje Senat na doživotni mandat.
Srž problema ove odluke, govore pravni znanstvenici, jest u tome što se njome daje potpuni ili apsolutni imunitet za sve radnje koje predsjednik poduzima korištenjem “temeljnih ovlasti” koje Ustav daje Uredu predsjednika. Jedna od njih je zapovijedanje vojskom. Iz nje se rađa hipotetska situacija na koju upozoravaju pravnici, a kojom je predsjedniku dozvoljeno da bez posljedica može zadržati vlast intervencijom oružane sile, ali i narediti eliminaciju političkih protivnika u stilu najautoritarnijih država.
Odlukom je zgrožena i Rakić: “Ne tako davno računalo se na Vrhovni sud kao važno tijelo očuvanja institucija i same ideje sloboda i zakona.
I tu je novi ali, Trump je na vrijeme uveo troje “svojih” sudaca, a Biden jednu sutkinju. Omjer je 6:3 u korist krajnje konzervativnih sudaca. Stoga ne čudi pravo imuniteta, a prije i temeljito ograničavanje prava žena na pobačaj“, govori ona.
“Bilo da ste Demokrat ili Republikanac ovo je jedna od pet najgorih odluka Vrhovnog suda u povijesti”, rekao je američki odvjetnik Devin James Stone. “Tamo gdje Vrhovni sud nije dao “apsolutni imunitet, objašnjava odvjetnik, Donald Trump dobio je “presumptivni imunitet.”
Sustav dvosmislenih pravila
No, ono što je po Stoneu posebno problematično je što se čak ni u istrazi eventualnih kaznenih djela počinjenih u “neslužbenom” kapacitetu, ne mogu iskoristiti dokazi obuhvaćeni “službenim” djelovanjem. Dakle, Trump je odlukom donešenom 1. srpnja teško dodirljiv čak i slučaju počinjenja kaznenog djela u “neslužbenom”, privatnom djelovanju.
Naime, iako je Sud u odluci konstatirao da predsjednici “ne uživaju nikakav imunitet za neslužbene radnje i kako nije sve što predsjednik radi službeno”, ta potonja tvrdnja zvuči pomalo “klimavo” kada se promatra unutar konteksta same odluke sudaca koji su je izrekli.
Vrhovni sud je, kako piše Brennan Center, stvorio razrađeni sustav dvosmislenih pravila koja će ne samo povećati složenost slučaja protiv Trumpa, već i umanjiti provjere nezakonitog predsjedničkog ponašanja. To predstavlja i prepreku procesuiranju i potencijalno gorivo za rast političkog nezadovoljstva koje ponovno može prerasti u napad na neku od političkih institucija.
Čitava je situacija s pravne strane gledano nejasna i ostavlja (pre)velik prostor za zlouporabu predsjedničkih ovlasti u sustavu u kojem su one praktički neograničene.
Odluka Vrhovnog suda i scenariji koje ona otvara predstavljaju presedan u američkoj politici. Neki su mišljenja da podriva samu vladavinu prava, a Rakić govori kako bi ona u praksi “bila ravna najcrnjim akcijskim filmovima gdje se protivnike može eliminirati – ne trepnuvši.”
“On je već poželio da bude diktator prvi dan u Uredu i da okrene svijet naglavačke. Od diktatora više nije ni daleko – već obećava da kada “on sve sredi” više neće izbori ni biti potrebni, imaju njega jednog i jedinog. Toga se ne bi postidio ni Idi Amin (diktator, bivši predsjednik Ugande).
Da je riječ o nekoj maloj zemlji na karti svijeta mnogi bi sažaljivo gledali zlu kob naroda kome je tako jak i odlučan lider na čelu. No, riječ je o Americi uz koju se veže pojam demokracije, ljudskih prava, razvoja, oslonca mira u svijetu…”, govori Mirjana Rakić.
Imunitet – iznimka, a ne pravilo
Manjina sudaca vrlo rezolutno upozorava na opasnost koju ovakva odluka ima po političku odgovornost i demokraciju općenito: “Zgroženi su atekstualnim i apovijesnim obrazloženjem”, govori Petković i dodaje:
“Podsjećaju na to da je imunitet iznimka, a ne pravilo, da je narod suveren, da je vladavina prava vrhovna vrednota ustavnog poretka koja je sprječavala srozavanje u despotizam. Smatraju da je mišljenjem suda predsjednik u korištenju svojih ovlasti postao kraljem iznad zakona.”
Scenarij strijeljanja političkih rivala
“Dissenting judges, odnosno suci koji su se protivili odluci smatraju da je riječ o izrazito opasnoj promjeni paradigme i mole se da su u krivu kad je riječ o političkim horor-scenarijima poput naređivanja da specijalci ustrijele političkog rivala.
Recimo kao što je učinjeno s bin Ladenom u Pakistanu, samo što je to naredio drugi predsjednik, dobitnik Nobelove nagrade za mir te je potpalo pod paradigmu dozvoljenog ciljanja mete u samoobrani jer se paradigme lako mijenjaju i biraju po volji i interesu, posebno kad je riječ o međunarodnim odnosima i međunarodnom pravu. Pravda je zadovoljena, kako je to sročio Barrack Obama.
Možemo se s njim složiti ili ne, no evokacija predmodernog političkog načela prema kojemu suveren ne može pogriješiti (eng. the king can do no wrong) u postmodernoj situaciji ne treba iznenaditi”, objašnjava profesor.
Je li moguće onemogućiti najcrnje scenarije? Teško.
Činjenica da je budući predsjednik ekskulpiran svake krivnje u obnašanju predsjedničke dužnosti, ovisi o sastavu Vrhovnog suda. Na pitanje što se uopće može poduzeti kako bi se onemogućilo ostvarenje scenarija iz akcijskih filmova, Mirjana Rakić odgovara da bi sad na scenu morao stupiti – Biden:
“Kako je Joe Biden još šest mjeseci predsjednik pokušava onemogućiti katastrofu.
Naime, predlaže reformu Vrhovnog suda i to da mandat traje 18 godina, ne doživotno kao do sada, te obavezujući etički kodeks. Istodobno, predsjednik Biden predlaže amandman na Ustav kojim bi se eliminirao predsjednički imunitet.
Joe Biden podsjeća: “Ova nacija je utemeljena na načelu da nitko nije iznad zakona“. Znajući koliko je Kongres podijeljen u ovo predizborno vrijeme teško da će se tu nešto postići”, smatra Rakić. Petković dodaje:
SAD kao Weimarska Republika
“Sve skupa pomalo podsjeća na Weimarsku Republiku, jurišalo se već na institucije. Možemo se nadati – moliti, ako želite – da se ta paradigma neće dodatno preliti kod nas, a za to treba razuma na, kako se to otrcano kaže, obje strane političkog spektra.
No ni on nije optimističan, posebice uzevši u obzir 14. srpanj: “Preživljavanjem atentata na koliko-toliko dostojanstven način stječete karizmu.
Ta karizma možda ne tangira vaše neistomišljenike, ali niste u dobroj situaciji kada možete računati samo na zgražanje prema antagonistu umjesto na kvalitete vlastite zamjenske igračice.”
Uostalom, politika je pomalo nepredvidljiva kao i život. Bit će ovo zanimljiva jesen”, predviđa profesor Petković, a Rakić zaključuje:
“Na neki način ovi izbori su i za Ameriku, ali i za svijet – referendum o putu u kaos ili stabilnost!”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare