Više od sedamdeset država i međunarodnih organizacija, među kojima će biti i Hrvatska, sudjelovat će na donatorskoj konferenciji za Siriju na kojoj se očekuju milijarde eura pomoći za tu ratom napaćenu zemlju.
Europska unija najavila je da će na konferenciji obećati oko dvije milijarde eura svježe pomoći, od čega će dobar dio otići za potporu sirijskim izbjeglicama u okolnim zemljama.
“Moramo osigurati pomoć svim sirijskim susjedima, a unutar Sirije moramo pokazati da su EU i ostali spremni pružiti humanitarnu pomoć čim se dogovori prekid vatre”, rekao je dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.
Na konferenciju Potpora Siriji i regiji, na kojoj će sudjelovati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pozvano je više do 70 država, međunarodnih i regionalnih organizacija.
PROČITAJTE JOŠ
Hrvatska će dati milijun eura
Grabar-Kitarović će na konferenciji naznačiti novu humanitarnu pomoć Siriji temeljem hrvatske vlade od 28. siječnja. Radi se pomoći od milijun eura u četiri godine.
Supredsjednici konferencije su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Kuvajt i Ujedinjeni narodi. Europsku uniju će predstavljati izaslanstvo na vrlo visokoj razini – predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, povjerenici za susjedsku politiku i humanitarnu pomoć Johannes Hahn i Hristos Stilianides.
Agencije UN-a procjenjuju potrebe za Siriju za ovu godinu na nešto manje od osam milijardi dolara, a još 1,2 milijardi dolara traže susjedne zemlje kako bi se mogle suočiti s posljedicama sirijske krize.
Dužnosnici EU-a ističu da je od izbijanja sukoba u Siriji prije pet godina Unija za pomoć Sirijcima izdvojila oko pet milijardi eura.
Na trećoj donatorskoj konferenciji održanoj prije godinu dana, EU je obećala oko 1,1 milijardu eura pomoći, a sada u Londonu namjerava udvostručiti taj iznos, ističu dužnosnici EU-a.
Najveći dio pomoći EU-a, koja namijenjena za hranu, vodu, smještaj i lijekove, bit će u obliku bespovratne pomoći ili u obliku zajmova s vrlo niskim kamatama i dugim rokovima otplate.
U EU-u ističu da kada je riječ o potrebama Sirijaca, novac nije najvažniji. “Novac ne znači ništa bez zaštite, perspektive za obrazovanje i radnih mjesta”, ističu dužnosnici EU-a.
Stoga će u Londonu osim hitne humanitarne pomoći u središtu pozornosti biti i pomoć za obrazovanje i stvaranje radnih mjesta u zemljama oko Sirije, koje su primile najviše sirijskih izbjglica – Turskoj, Jordanu i Siriji.
Naglasak na Jordanu i Libanonu
Turskoj je EU već obećala tri milijarde eura pomoći za sirijske izbjeglice, stoga će u Londonu naglasak biti na Jordanu i Libanonu.
U nekim dijelovima Jordana i Libanona, broj domaćeg stanovništva i sirijskih izbjeglica je podjednak, što znatno opterećuje lokalnu infrastrukturu, pogoršava ionako teške gospodarske prilike.
U pet godina rata većina stanovništva bila je prisiljena napustiti svoje domove – pet milijuna Sirijaca pobjeglo je izvan zemlje, a unutar zemlja ima oko 6,5 milijuna prognanika.
Više od šest milijuna djece ovisi o humanitarnoj pomoći, a oko polovica njih ne može ići u školu. Stoga je, primjerice, Švicarska financirala obnovu oko 120 škola u Jordanu i Libanonu, u koje ide oko 60 tisuća sirijske kao i jordanske i libanonske djece.
Jedna od sudionica konferencije je i nobelovka Malala Jusafzai koja je u nedjelju u razgovoru za Reuters izjavila da će na konferenciji u Londonu pokušati nagovoriti svjetske čelnike da izdvoje 1,4 milijarde dolara za školovanje izbjegle sirijske djece. Mlada pakistanska aktivistkinja, kojoj je talibanski borac 2012. pucao u glavu dok se vozila školskim autobusom, pokrenula je globalnu inicijativu i 2014. postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir.
