Na dodjeli Nagrade Gorazd Nikić u četvrtak, u organizaciji Privrednog vijesnika, za Ekonomskog analitičara 2015. godine, Damir Novotny dobio je nagradu za ekonomskog analitičara godine, u konkurenciji 49 ekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj. S njim smo razgovarali u Dnevniku u 22.
Danas ste, po primitku nagrade, ocijenili da ekonomisti u Hrvatskoj nemaju puno razloga za smijeh. No, ako je suditi po primjerice, današnjoj objavi Europske komisije, koja je povećala procjenu rasta BDP-a i najavila da bi zaposlenost trebala padati, ipak, nazire li se neki optimizam?
VEZANE VIJESTI
“Nedvojebeno je da smo izašli iz krize, a Milanović je ukrivu ako misli da je to rezultat njegove Vlade. To je posljedica inercije jer se privatni sektor izborio za svoju poziciju. Ulazak u EU je otvorio granice i ojačao tržište”, smatra Novotny.
Optimizam s europskog tržišta prelio se i na ovo hrvatsko, smatra on. “Španjolska je, primjerice, stvorila 300 tisuća novih radnih mjesta. Dakle, hrvatska ekonomija jest ušla u novi ciklus, no još stagnira.”
Na temelju ankete 433 poduzeća ocijenili su prosječno stanje u gospodarstvu s 2,43. Što se tiče poslovnih očekivanja za ovu godinu, većina anketiranih očekuje optimizam. Čak 92,77 posto gospodarstvenika očekuje veći gospodarski rast u 2016. Međutim, većina ih također smatra da se uvjeti poslovanja se moraju mijenjati. Što bi država nužno trebala učiniti da pomogne poduzetnicima, da se rast potakne?
“Godinama je vladin sektor štitio svoj pložaj, a privatna su se poduzeća restrukturirala. Smanjivala su svoje troškove, a kućanstva razduživala. Počeli su u krizi štediti, i tako je i štednja građana porasla u zadnje dvije godine. Dakle, svi su se prilagodili novim okolnostima na tržištu. Sada vidimo pozitivan trend u kućanstvima jer su se umorili od krize. Međutim, neće još dugo krenuti nove investicije, poput kupovine automobila ili stanova”, upozorava Novotny, i dodaje da se stvara snažan pritisak od strane države na poduzeća, i da zbog toga ne možemo idućih godina očekivati brži ekonomski rast.
“Prije svega se moraju u red dovesti javne financije, a da se javni dug smanji država bi morala privatizirati veliki broj poduzeća. Recimo, država je vlasnik više od 400 poduzeća, od kojih su mnoga nebitna.”
Prema smjernicama nove Vlade, velik je naglasak stavljen na gospodarstvo, tako da će i očekivanja biti sigurno velika. No prije svega, treba donjeti proračun. Prema onome što je dosada najavio ministar financija, planira se deficit ispod 3%, prema preporukama Europske komisije. Od ministara se traže uštede. Hoće li to biti realan deficit za hrvatske prilike?
“Hrvatski privatni sektor može državnom isporučiti sto milijardi kuna. Sada nije moguće da će porezni prihodi rasti, upravo suprotno. Dakle, moraju se smanjiti troškovi za 3,5 milijarde kuna, već ove godine” kaže Novotny.
“To se može pronaći, ministri se moraju fokusirati na to. Bio bih sretniji i kada bi se ciljao 0. deficit do 2020. godine”, zaključio je o potrebnim koracima nove Vlade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.