Stjepo Bartulica, savjetnik premijera Oreškovića u Novom danu u četvrtak govorio je o potezima i odlukama premijera u prvih mjesec dana njegove Vlade.
Tek je na poziciji premijera mjesec dana i to će vrijeme pokazati. Imao je dobre sastanke u Bruxellesu, to nisu bili jednostavni sastanci. Govorilo se o zahtjevu Velike Britanije o novom uređenju nekih pitanja, to su teške teme i razgovori su se vodili do duboko u noć. Dobro je da se uključio u europsku agendu na ovaj način. Treba, naime, demistificirati politiku – on je poslovni čovjek, ne političar i to se često ističe, ali pratio sam ga i dobro se snalazio, potpuno suvereno ulazio u razgovore i čini mi se da će znati čuvati naše interese i voditi računa o ključnim prioritetima.
Činilo se i da će upravo vanjska politika biti problem, no čini se da je tu vrlo uspješan.
To je geopolitika, to je poseban svijet. Imate štefove 28 vlada za istim stolom i za to treba veliko umijeće. Hrvatska nije najveća i najmoćnija članica, ali ima pravo iznositi svoje stavove i voditi računa o svojim interesima. Rekao bih da je ovo bilo vatreno krštenje, jer je održao puno bilateralnih sastanaka, razgovaralo se dugo u noć i sve se odgađalo do kraja, kad je ipak postignut dogovor. No, pitanje je kako će se to odraziti na kampanju u Velikoj Britaniji. Zna se da su Konzervativci vrlo podijeljeni, da utjecajni gradonačelnik Londona Johnson zagovara izlazak. Cameron je zadovoljan ishodom iz Bruxellesu, ali vidjet ćemo kako će se to razvijati.
Premijer Orešković je ovih dana na duhovit i neuobičajen način progovorio o sastanku u Londonu – pozvao se na komičara koji ga je parodirao, odnosno skečeve “U zdrav mozak”. Političare se doživljava kao ozbiljne. Kakav je politički profil Tihomira Oreškovića?
To će biti sve jasnije. Siguran je u sebe i uspio je u zahtjevnom poslovnom okruženju, to je nesporno. Ovo je nova uloga, ali treba relaksirano komunicirati s javnošću. Naše diskusije često su teške, pa i mučne, i dolazi koji put do vrijeđanja, ali treba pristupiti politici na ljudski način, svi smo ljudi, imamo mane i prednosti. Ovo je novo, ali ovo je jako dobro, ljudi s kojima sam razgovarao doživljavaju ga kao osvježenje i lijepo je da se političar na vrhu može našaliti na svoj način. To je vrlo pozitivno po mom mišljenju.
Je li mu jezik problem?
Ne. Ja sam na sastancima s njim svakodnevno.
Komunicirate li na engleskom ili na hrvatskom?
Uglavnom na hrvatskom, možda koji put kad smo sami koji put se koristi engleski. On jezik poznaje dovoljno da uspijeva komunicirati glavne poruke. On nije profesor, on mora običnim ljudima komunicirati ono što želi postići. I Već nakon mjesec dana mogu reći da ostavlja dobar dojam.
To ne znam, mislim da će se sve više usavršavati, takvi mali momenti se neće događati. Kad je bio u inozemstvu, suvereno je razgovarao s kolegama. On je iz biznisa i publika je to osjetila, bio je s druge strane, govori tim jezikom i to je prednost za Hrvatsku da ima ovakvog premijera.
On je najimućniji premijer kojeg je Hrvatska ikad imala. Može li mu to stvarati probleme?
Nadam se da ne, glavno je pitanje kako se stekne imovina. Ako je poštenim radom i trudom, a znamo da je, proveo puno vremena u inozemstvu, ne vidim ništa sporno. Ispada da samo siromašni mogu u javni prostor. Političare treba gledati realno i ne buditi zavist ljudi. To je normalno i mislim da mu samo možemo čestitati. On nije sudjelovao u sumnjivim dealovima za vrijeme privatizacije i ne vidim u tome ništa sporno. To u Americi ne bi bilo na naslovnicama. Možda da je utajio porez ili prekršio zakon.
Kakva su njegova politička uvjerenja, je li bliže Donaldu Trumpu ili Justinu Trudeauu?
To ćete njega trebati pitati, to je teško odgovoriti. Trump je posve nova pojava u američkoj politici i on mnoge u Republikanskoj stranci uznemiruje izjavama. Treba vidjeti kako će se razvijati, iako vodi predizborima i pobijedio je u tri države. Nisam razgovarao s njim o tome. Što se tiče kanadskog premijera, mislim da će se dobro razumijeti, jer je Orešković proveo značajan dio života u Kanadi.
Dijeli li on uvjerenje da je Angela Merkel pogriješila sa svojim stavom prema izbjeglicama?
Moram biti suzdržan oko toga, ali činjenica je da se javno mnijenje mijenja u Njemačkoj, nije kao što je bilo prije šest mjeseci. Europa ide u smjeru tvrđe politike prema imigrantima, Njemačka nije u stanju primiti sve ekonomske migrante i žrtve rata. Treba se prilagoditi novim okolnostima, jer vidite i da su im koalicijski partneri nezadovoljni, crkve u Njemačkoj su rekle da ne može primiti neograničen broj ljudi. To treba gledati tako da ne postoji samo jedan stav, oni se mijenjaju jer se i političke okolnosti mijenjaju.
Čini se da se pitanje izbjeglica po stavovima dijeli na pristaše Merkel i pristaše Orbana.
Tu moramo balansirati. Ja bih rekao da nitko nije siguran kako će se situacija razvijati. Vrh politike čini sve da bi upravljali krizom, ali kako dolazi proljeće i situaicja u Siriji se ne razrješava, može se zaključiti samo da se situacija se mijenja. Austrija, koja je najbliži suradnik Njemačke, ima tvrde stavove i mijenja ih. Ne bi bilo dobro da politika otvorenih granica izaziva takve potrese da radikalne struje u Europi rastu. To ni Merkel ne želi i tu moramo imati svoj pristup i gledati svoje interese.
Kako je prošao susret premijera Oreškovića sa srpskim premijerom Vučićem?
Premijer Orešković se fokusirao na teme važne za investitore, nije pričao o prošlim međunacionalnim sukobima. Mi smo svjesni da su nam odnosi opterećeni nedavnom prošlošću, ali ovu je publiku zanimalo kako da olakša pristup investitorima, među kojima su mnogi imali traume od pokušaja poslovanja u Hrvatskoj. Orešković ih je uvjeravao da je RH open for business. Uspješno je poručio što Hrvatska želi, otvorena smo zemlja i nemože se izolirati, iako smo do sad prkosili pravilima.
Je li se dogodio bilateralni susret?
Ne. Sigurno će se susreti, ali ondje su imali tek neformalni ručak i upoznali su se. To treba relaksirati, zbog migrantske krize upućeni smo na suradnju, ne bi bilo dobro da promet zastane i da dođe do sukoba na granici. Mislim da će premijer Orešković ući u normalnu komunikaciju sa srpskom stranom.
Vojni rok je sada nova tema na agendi. S obzirom da je Hrvatska u NATO-u ne trebamo se nikog trebali bojati, u čvrstom smo vojnom savezu i pozicija nam je neusporedivo bolja nego prije 10 ili 20 godina. Treba vidjeti što bi vojni rok donio, napraviti cost – benefit analizu, jer sigurno ima i prednosti, i tome treba optimalno odgovoriti. Ne bih naglasak stavio na prijetnju, to samo izaziva strah kod ljudi, a ja tu prijetnju ne vidim.
Drugi dio možete pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
