Opustošena zemlja koja nema strategiju gospodarskog razvoja i u nju uklopljenu demografsku politiku, kao ni strategiju useljavanja, ima mantru da će se problem riješiti sam od sebe ili useljavanjem 100.000 ljudi.
Šokira to, kako kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, što danas čak i visokoobrazovani minoriziraju problem misleći da će sutra imati “besplatno” zdravstvo i školstvo i pristojne mirovine bez obzira na demografske probleme.
VEZANE VIJESTI
– Ljudi kažu: “Ma netko će se već useliti”. Ma nemojte. Sad će nam se doseliti 100.000 ljudi i gdje će raditi u zemlji iz koje mladi bez posla odlaze. Hoće li živjeti na livadi i tko će im osigurati krov nad glavom kad to država nije u stanju osigurati ni svom stanovništvu? Nemamo ni subvencije na stambene kredite za mlade obitelji, koje bi osobito trebale biti stimulativne u ruralnim krajevima, srednjim i malim gradovima jer je u razvijenim zemljama stambena politika uklopljena u socijalne programe da ljudi imaju krov nad glavom, a u Hrvatskoj je to prepušteno bankama. Ljudi koji zarađuju 3000 kn ne mogu ni dići kredit, a kamoli ga vraćati – upozorava Akrap na zablude mnogih građana koji, kao i politika, zbog kratkovidnosti ne vide ključni problem zemlje ni kako su ga rješavale zemlje poput Irske, piše Večernji list.
– Irska je prije 20 godina postavila temelj gospodarskog razvitka i djelatnosti koje su svojstvene potencijalu njihova prostora, oslanjajući se na svoje iseljeništvo, ali i na useljavanje stranih radnika, s tim da je limitirala da broj stranaca ne smije prijeći 10% u ukupnoj populaciji. Mi nismo ni pokušali vratiti svoje useljeništvo jer je to kao nemoguća misija. Mislimo, netko drugi će to riješiti, nešto će se dogoditi, ma što? – retorički se pita demograf dr. Stjepan Šterc.
Da je po broju useljenika, dodaje Akrap, Njemačka bi imala najbolju demografsku sliku, a nema zbog loše obiteljske politike. U Njemačkoj je loš položaj zaposlenih žena te prevladava tradicionalni model u kojem žena preuzima odgoj djece, a nemaju razvijenu infrastrukturu za pomoć zaposlenim ženama ni dobru radnu politiku prema njima iako sad ulažu silna sredstva da to promijene.
I Šterc se slaže da se demografski problem može dijelom rješavati imigracijom, ali selektivnom.
– Danas ne možete ući ni u jednu zemlju razvijenog svijeta, samo se tako useliti i reći ja ću tu živjeti. Sve razvijene zemlje imaju strategiju useljavanja po spolu, dobi i obrazovanju, a mi nemamo ni koncept useljavanja. Useljavanje većeg broja ljudi od nekoliko stotina tisuća nije problem u velikim zemljama koje, kao Francuska i Britanija, imaju 60 milijuna stanovnika ili Njemačka koja ih ima 80 milijuna. U nas bi useljavanje nekoliko stotina tisuća useljenika uzdrmalo zemlju – tumači Šterc za Večernji.
