Danas je pred Haškim tribunalom oslobođen Vojislav Šešelj. Specijalnu emisiju N1 televizije u kojoj se uključujemo u Haag, Vukovar, Beograd, Sarajevo... pratite i na našem portalu. Presudu komentiraju Anto Nobilo, Vesna Škare Ožbolt, Eugen Jakovčić, naša analitičarka Nataša Božić, građani Vukovara...
Specijalnu emisiju UŽIVO pratite OVDJE.
TIJEK DOGAĐAJA:
11:24 Šešelj je oslobođen po svim točkama optužnice i proglašen slobodnim čovjekom!
Odmah po izricanju presude iz Haaga se javila naša reporterka Vanja Kranic. ‘Florence Hartmann šokirana je ovakvom presudom’, kazala je Kranic.
11: 23 Sudac je redom pročitao: Točka 1, progon zločin protiv čovječnosti, optuženi nije kriv. Točka 4 povreda običaja ratovanja, optuženi nije kriv, točka 8, mučenje kao povreda zakona, većina proglašava da optuženi nije kriv, točka 9, okrutno postupanje, većina smatra da nije kriv, točka 10 protjerivanje kao zločin protiv čovječnosti, većina nalazi da nije kriv, točka 11 nečovječna djela i prisilno premještanje, većina smatra da nije kriv, točka 12 bezobzirno razaranje sela, većina nalazi da nije kriv, točka 13 razaranje ili namjerno uništanje institucija, većina nalazi da nije kriv, točka 14, pljačka javne ili privatne imovine, optuženi nije kriv.
11:12 Širenje nacionalističke ideologije, nije samo po sebi zločinačko. Vijeće je zato analizirati njegove govore, kao što su oni u Vukovaru (“Čitav taj prostor će biti očišćen od ustaša”; “Ni jedan ustaša ne smije živ izaći iz Vukovara”) – cilj je bio podizanje morala vojnika, a ne pozivanje da se nema milosti.
U Hrtkovcima je pozivao na protjerivanje Hrvata, ali nije dokazano da je govor doveo do toga, ni do kampanje progona.
Citiraju i govor: “Po istom pravu po kojem je Tuđman protjerivao Srbe, nećemo vas ubijati, ali ćemo vas lepo spakovati i poslati u Zagreb”.
Nije postojala veza između njegovih govora i zločina u BiH. To se ne može okvalificirati kao poticanje.
11:11 Dokazi pokazuju da su se srpski, ali i hrvatski i muslimanski stanovnici sami naoružavali. Vijeće smatra da postoji razumni temelji da nije postojao jedan isključiv korak srpskih okupatora da se izbace druge etničke skupine.
Vijeće jednoglasno odbacuje optužbe za deportacije i zločine protiv čovječnosti iznesene u optužnici.
11:05 Utvrđeno je odsustvo dokaza o postojanju udruženog zločinačkog plana.
11:02 Projekt Velike Srbije, koji se pripisuje Šešelju, je a priori politički, a ne kriminalni cilj. Bio je vođen političkom strašću stvaranja Velike Srbije, stvaranje formacije ne predstavljaju kazneno djelo, navodi vijeće.
Nije cilj bio počinjenje kaznenih djela, već podrška ratnim naporima. Ovim konstatacijama se ne žele umanjiti zločini počinjeni od strane dobrovoljaca na području Hrvatske i BiH, samo većina sudaca nije uvjerena da je regrutacija podrazumijevala da je on znao za zločine, podržavao ih ili da je bio hijerarhijski odgovoran. Cilj mu je bio da se zaštite Srbi.
10:52 Utvrđeno je da je moguće da su pripadnici srpskih snaga počinili zločine zbog ratnog sukoba u Hrvatskoj i BiH. Tužitelj nije predočio dovoljno dokaza za sljedeća kaznena djela: Crna rijeka ubojstvo, prisilni rad na Ovčari, okrutno postupanje u Veleprometu, mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima u Sonjinoj kući, Gerinoj kući i tvornici Standard, te u Vogošćini pored Sarajeva, kao i pljačka u Nevesinju. Većina članova vijeća ne smatra ni da je bilo prekomjernog uništavanja ustanova za religiozne i obrazovne svrhe. Počinjena su određena kaznena djela, ali pitanje je mogu li se pripisati Šešelju, kada je riječ o ubojstvu i zlostavljanjima u Veleprometu i na Ovčari. Vijeće većinom drži da tužiteljstvo nije ponudilo dovoljno dokaza da vi se utvrdilo počinjenje ubojstvo nesprskih zatočenika na brdu Žuć kod Sarajeva, zločini u Vukovaru.
10:50 Većina članova vijeća zaključila je, ne zanemarući govor mržnje, da nije sudjelovao u razmjeni kuća u Hrtkovcima, koje su povezane s protjerivanjem. “Ne postoje bitni pravni elementi za kaznenu odgovornost za zločine protiv čovječnosti”, kazao je.
10:42 Vijeće je istražilo hijerarhijski odnos Šešelja prema paravojnim jedinicama, kao što su Arkanovi “Tigrovi”, “Beli orlovi”, odred Dušan Silni, Crvene beretke, Jedinica za specijalne operacije, Žute ose, odred Vasilije Vidović, Srpska garda i druge paravnojne skupine. Nema dovoljno dokaza da postoji povezanost s tim grupama izravne hijerarhijske prirode.
“Vojin Vučković, zvan Žućo, bio je zapovjednik jedinice srpskih dragovoljaca, zvane Žute ose. Dušan Vučković Repić i osoba s nadimkom Topola također su bili pripadnici jedinice. Šešelj se od njih distancirao nakon ubojstava u Zvorniku”, navodi sudac.
10:37 Od kolovoza 1991. godine, prema zakonu o obrani Republike Srbije, dobrovoljci su se morali pridružiti teritorijalnoj obrani. Vijeće je raspravljalo o kontroverznom pitanju identifikacije dobrovoljaca četničkog pokreta, odnosno “šešeljevaca” – izraz je to koji se miješao s izrazom “četnik”, nacionalističkim borcem koji je prigrlio njegovu ideologiju. Vijeće je konstatiralo da se novačenje najčešće događalo u SRS-u u Begoradu, ali događalo se i na općinskoj razini. Nije sporno da su slani na teritorije Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Članstvo u SRS-u nije bilo presudno pritom.
“Ako je Šešelj imao autoritet nad dobrovoljcima, oni mu ipak nisu bili potčinjeni kada su sudjelovali u vojnim operacijama”, naveo je sudac.
“Šešelj nije mogao imati hijerarhijsku vezu od trenutka kad su uključeni u JNA i Vojsku RS-a”, kazao je.
10:32 Vijeću predočeni ogromni dokazi vezani za kroznologiju raspada bivše Jugoslavije. Šešelj i Vuk Drašković osnovali su SPO, pa je Šešelj nakon nesuglasica s njim osnovao Srpski četnički pokret. Šešelj i Nikolić osnivaju SRS.
10:29 Vijeće se vodilo svjedočenjima i dokazima koji su pokazivali uzorke, a smatralo je da će odbaciti dokaze koji dupliciraju dokaze. Preuzeli su i dokaze iz drugih postupaka. Vijeće može smatrati manje važnim određene dokaze u odnosu na, primjerice, svjedočenja.
10:27 “Nažalost, nejasnoće i zakomplicirani pristup otežali su rad optužbe i suda”, kazao je sudac. Morale su se razrješiti početne nejasnoće. “Na kraju postupka, kada smo razmatrali izvođenje zadataka optužbe, ispada da su pristupali postupku tako da bi stalno pronalazili nove elemente optužbe”, kazao je sudac.
10:23 Vijeće je primijetilo kako u pristupu Tužiteljstva nedostaje preciznosti – ono primijenjuje cirkularni pristup u kojemu svako kazneno djelo ima više od jedne kvalifikacije, a svaki način sudjelovanja u zločinu kao da obuhvaća sve druge.
10:20 Pozvao se na presude protiv Mile Mrkšića i Veselina Šljivančanina, navodeći da se takvo gledanje na presudu mora primijeniti na njegov slučaj.
10:15 “Vojislav Šešelj smatra da nije kriv ni po jednoj točki optužnice. Branio se sam i nije zvao svjedoke, niti je htio izvoditi dokaze”, izračeno je na sudu. Ipak, sudjelovao je u prvom dijelu suđenje, kojeg je smatrao politički montiranim. Njegova obrambena strategija je postala razrađenija tijekom vremena. Negirao je motive koji mu se stavljaju na teret, naveo je da nije imao vojnu ulogu niti strukturu
“‘Četnički vojvoda’ nije vojno odlikovanje, a pripadnici oružanih formacija su bili lokalni ljudi, koji nisu poslani na udaljena ratišta”, sažima se u obrani Šešeljevoj. Predstavljao je Srbe kao žrtve muslimanske i hrvatske agresije, koju su sami započeli, dok su Srbi branili zakone. Novačenje je zato smatrao legitimnim činom obrane Srba.
10:10 Optužba ga tereti za udruženi zločinački pothvat s ciljem da se ostvari ujedinjeno područje na teritoriju bivše Jugoslavije za Srbe, ali nasiljem i primjenom sile na stanovništvo. Povezan je sa zločinima, jer je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, kroz djelovanje paravojnih jedinica, četnika i poticao ih je, davajući čin vojvode pripadnicima, koje je i sam imao.
Pored vojne propagande i poticanja na mržnju protiv nesrba, provodio je regrutaciju dobrovoljaca, a njegova postrojba provodila je ubojstva, nasilje i okrutno postupanje nad civilima te uništavanje imovine.
“Naročito je poticao na mržnju prema Hrvatima u Vukovaru i poticao njihovu deportaciju”, navela je optužba.
10:04 “Od Republike Srbije saznali smo da g. Šešelj neće sudjelovati u izricanju presude… Odbio je i sudjelovanje videolinkom”, kazao je sudac, navodeći da će pročitati samo sažetak presude, a zaključak će biti ispostavljen kasnije. U procesu započetom 7. studenog 2007. saslušano je 29 svjedoka.
10:00 U Haagu je započelo čitanje presude Vojislavu Šešelju i to zahvalom zaposlenicima suda te citiranjem sažetka optužnice.
9:59 Nataša Božić ocijenila je kako činjenica da je premijer odabrao današnji dan za put u Vukovar, ne odgovara predrasudama o Tihomiru Oreškoviću kao političkom analfabetu i tehnokratu. Vanja Kranic kazala je da je interes za Šešeljevu presudu daleko manji od Karadžićeve. Udruge neće dolaziti u Haag pratiti presudu.
9:57 Bivši logoraš Danijel Rehak kazao je da nikakva presuda ne može andoknaditi gubitak ljudskih života, ali i da očekuje da će kazna biti takva da se poklapa s vremenom koji je proveo u zatvoru pa ga neće ni vraćati u Haag. “700 ljudi je ubijeno u Veleprometu – jako puno žena i djece. Nakon toga ide Ovčara, ali svaka žrtva je žrtva”, podsjetio je Rehak. Činjenicu da je Šešelj ismijavao sud za cijelog suđenja, komentira: “Po tome se može vidjeti da je to politički sud. Svi su morali tamo slušati kaznu”, navodi Rehak.
9:55 Reporterka N1 Maja Nikolić se javila iz Beograda, navodeći da je u mirno i da nema okupljanja, tako da ovisno o presudi može doći samo do spontanog okupljanja. “Javnost je ignorantski nastrojena, još otkad se vratio iz Haaga. Nema naslovnica s Šešeljem, osim jednih novina u kojemu on navodi poruku predsjedniku Nikoliću da će ‘Tomi oprostiti samo ako se ubije'”, kazala je Maja Nikolić, dodajući da se i premijer Vučić ponaša kao da se bavi važnijim stvarima. Kolege iz Sarajeva javljaju da ni ondje nema većih uzbuđenja, jer je javnost dijelom i izmorena presudom Karadžiću.
9:45 Naša reporterka Vanja Kranic razgovarala je s Florence Harmann koja je komenitarla vlastito uhićenje:
“Nisam to očekivala, jer nisam planirala ući u zgradu. Mislila sam da sam sigurna na Nizozemskom teritoriju. Još od prošle godine kad mi je novčana kazna pretvorena u zatvor, bila sam u Nizozemskoj. Bilo je dokumentirano da mi je kršena sloboda izražavanja i poštivanje pravnog postupka, pa su oni snosili odgovornost za neregularnosti. Bila sam sa žrtvama, u odvojenom prostoru. Šokirala sam se videom koji sam gledala neki dan – nizozemska policija nije imala mandat da me hapsi”
O uvjetima u zatvoru kazala je da su “bili posebno strašni”.
Više pročitajte OVDJE.
9:34 Sud ima značaj za povijest i pravnu struku, a države su se samim činom izručenja morale suočiti s onim što se događalo, pogotovo Srbija, koja je izručila i predsjednika. No, činjenica je i da on nije omiljena institucija, čak ni u državama koje su bile žrtve agresije, navela je Božić. Stvarala se odioznost, jer svaka je država imala svoje optužene i stvarao se dojam da sud nastoji podijeliti krivnju između Hrvatske, Srbije i Bosne, no kad se pogledaju brojke – najviše je optuženih i osuđenih Srba.
Suđenje Šešelju je obilježila činjenica da je izvrgnuo ruglu taj sud, učinio ga poligonom za političke govore, kazala je.
9:30 “Kod njega je problem što on nije imao direktnu zapovjednu moć, nije bio ni šef države. Imao je paravojne jedinice, ali pitanje je direktne zapovjedne odgovornosti”, kazao je odvjetnik Anto Nobilo.
“Ova presuda će biti važna zbog obuhvaćanja intelekltualnih začetnika zločina… Oni koji su stvorili uvjete da se zločini dese i poticali ih… Sudeći prema suđenjima iz Nuenberga i Tokya – intelektualni začetnici su ostali izuzeti, ruka pravde ih nije obuhvatila”, navodi odvjetnik.
Svi smo imali više od jedne primjedbe na rad Haškog suda, kazao je, ali kada se globalno sagleda, bez Haaga pravda ne bi bila uspostavljena.
Cijelu Nobilovu izjavu pročitajte OVDJE.
9:25 “Optužnica Šešelju je puno uža i blaža od većine optužnica od nekih drugih optuženika – Miloševićeve, Adžićeve, optužnice Karadžića i Mladića. Šešelj nije imao pravih zapovjednih odgovornosti, nije bio u hijerarhiji JNA, iako je JNA naoružala i trenirala njegove postrojbe”, kazala je naša politička analitičarka Nataša Božić, dodajući da se njega najviše goni zbog “govora mržnje i ratnohuškačkih govora, koji su poticali dobrovoljce da se aktiviraju i čine ratne zločine koje je zagovarao.”
9:15 Srpska radikalna stranka nakon jednog mandata izvan parlamenta ponovno ima šanse osvojiti parlamentarni status, pokazuju ankete, istakla je Božić. “To ima veze s presudom”, kazala je.
“Teško zdravstveno stanje na koje se pozivao da bi bio pušten iz zatovora pokazalo se puno boljim… od prvog dana kad je stupio na tlo Srbije on ne prestaje politički djelovati”, kazala je Božić, navodeći da govorom mržnje i propagiranjem četništva stvara probleme i aktulnim vlastima.
“On je kazao da se ni po koju cijenu neće dobrovoljno predati, što bi značilo da će to morati napraviti vlasti u Srbiji”, kazala je, dodajući da će to biti “velika neugodnost za vladu i predsjetnika Srbije”, pogotovo s obzirom na njihovu raniju suradnju.
9:11 Reporterka N1 Katarina Brečić iz Vukovara navodi da su građani tog grada ogorčeni na Haški sud zbog prijašnjih presuda, ali i zbog puštanja Šešelja da sasluša presudu na slobodu.
“Mnogi svoje najmilije još uvijek nisu pronašli”, istaknula je. Razgovarala je s više obitelji ubijenih iz Vukovara.
“Njima presuda ne znači puno, pogotovo ne onima koji nisu pronašli tijela svojih pokojnika”, navela je Brečić. Aktualne vlasti doživljavaju suradnicima Šešelja i Slobodana Miloševića iz tog doba.
Više o situaciji u Vukovaru pročitajte OVDJE.
9:06 Hoće li Haški sud svojom presudom okončati događanja iz devedesetih, upitana je naša politička komentatorica Nataša Božić. Iako dolazi zakašnjelo za žrtve, “neka povijesna pravda bit će izvršena”.
“Postoji bojazan da će mu se priznati vrijeme provedeno u pritvoru, što je jako dug period – on je tamo od 2003. godine”, ustvrdila je Nataša Božić.
Šešeljeve haške godine: Uvrede i omalovažavanje Suda
Podsjetimo, suđenje Vojislavu Šešelju u Haškom tribunalu obilježilo je neobično dugo trajanje procesa čemu je, opstrukcijama doprinijeo i sam optuženi. Pravno nadmudrivanje uz uvrede i nepoštovanje institucije međunarodnog suda u velikoj mjeri je, bar u domaćoj javnosti, bacilo sjenku na optužbe koje je Tužilaštvo stavilo Šešelju na teret.
Optužnica protiv Vojislava Šešelja podignuta je 14. veljače 2003. Poslije dvije izmjene, u njenoj trećoj, završnoj verziji lider Srpske radikalne stranke optužen je za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.
S namjerom da ospori sve ono što mu se stavlja na teret, Šešelj je dobrovoljno otišao u Haag u veljači 2003.
Braneći se pred Tribunalom, na sve načine se trudio omalovažiti suce i diskreditirati sud, koji za njega, kako kaže, nije pravna već politička institucija.
Šešelj se pred sudom često služio i uvredama, posebno na račun glavne tužiteljice Carle del Ponte.
U završnim riječima, u proljeće 2012. godine Šešelj je tvrdio da je pobio sve točke optužnice i da bi trebao biti oslobođen, dok su tužitelji smatrali da su dokazali krivnju i tražili da lideru radikala bude izrečena kazna od 28 godina zatvora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
