Gost Novog dana bio je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
Ovog tjedna počelo potpisivanje peticije protiv poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Što je cilj peticije i smatrate li da je najava definitivna odluka Vlade?
VEZANE VIJESTI
Ne radi se o odluci Vlade, nego upravnog vijeća HZZO-a. Vlada je obavezna izvršiti savjetovanje, mijenjati pravilnik, mora proteći određeno vrijeme. Namjera je od strane Vlade ozbiljna, ali mi ne vidimo nikakav valjani argument da se u to ide. To i dalje znači da se izbjegava plaćanje za sve one koji su siromašni, umirovljenici, studenti, davatelji krvi, tu je nastao financijski problem. Da su u Vladi to uredno riješili, sustav može funkcionirati na ovoj raznini, čak se može smanjiti cijena police. Može povećati cenzus, obuhvatiti veći broj siromašnih. Sustav je funkcionirao izvrsno, pritom su građani najbolji dio tog sustava. Naime, 1.600.000 osiguranika uredno plaća policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naplativost je 98,8 posto, takvu naplativost potraživanja u Republici Hrvatskoj nema ni HT. Mora se skinuti kapa i HZZO-ovu dopunskom osiguranju, jer su uredili sustav i to je živi novac koji dolazi na taj žiro račun i 88 posto se toga plasira u javno zdravstvo. Imamo nešto što je vrlo dragocjeno, što osigurava zdravstvenu zaštitu starim i nemoćnim i siromašnim osobama. Oni su osobe visokog rizika i ne bi mogli platiti.
Koliko posto osiguranika ne plaća zbog raznih povlastica?
To je 975.000 građana u Republici Hrvatskoj, plus 74.000 branitelja, ali njihovo osiguranje ide kroz primarnu zdravstvenu zaštit, odnosno kroz osnovno osiguranje.
Je li to velika brojka?
Svaki broj je podložan reviziji, posebno što jedan dio tih osiguranika nije ušao po imovinskom cenzusu, a jedan jest. Veliki broj koji govori o potrebi jednog uređenog sustava, da svi za istu cijenu mogu koristiti zdravstvenu zaštitu, a ne kao kod privatnih osiguravatelja koji izdvajaju zdrave i mlade.
Što je s onih oko tisuću osiguranika, koji su prekinuli ugovor s HZZO-om?
Privatni osiguravatelji su u ofenzivi, ali samo ako su osiguranici mladi i zdravi. Čim netko sazna da ima 65 godina, onda su drugi uvjeti, rekli su mi ljudi s kojima sam razgovarao, a koji imaju iskustva s tim.
Što s privatizacijom zdravstva? Je li ona moguća?
Možemo sve privatizirati, ali ako želimo solidarno društvo, onda je solidarnost među generacijama uvjet bez kojega taj sustav neće funkcionirati. Mi nemamo monopol, nego je to borba na tržištu. Ne bi se ovakvim najavama poskupljenja trebalo dati vjetar u leđa privatnicima, jer je to sustav koji funkcionira.
Zašto Vlada nije smanjila cijene? I vi ste bili dio Vlade koja nije podmirivala obveze…
Išli smo u analizu. Najveći dug je 850 milijuna kuna, koji se vuče od 2010. Ne vidim u tome nikakav problem. Ova Vlada može to uplatiti, a obveze za ovu godinu može prenijeti u drugi ili treći mjesec iduće godine. 88 posto sredstava ide u javno zdravstvo, time je dvije rupe začepila u javnom zdravstvu. Situacija je logična, Vlada može intervenirati samo ako hoće i sprečava veću štetu i ostavlja osiguranicima osiguranje na ovoj razini.
Što bi to značilo za umirovljenike?
Sve veću nedostupnost zdravstvene zaštite. S vremenom bi se smanjio broj mladih i zdravih i s vremenom bi postojali ljudi koje nitko ne želi osigurati ili bi ih se osiguravalo po visokoj cijeni, što znači da je to suprotno onome što mi želimo.
Koju vrstu osiguranja vi plaćate?
Dopunska polica zdravstvenog osiguranja, od 70 kuna, nema nikakvih problema što se toga tiče. Morate znati da neki saborski zastupnici, koji imaju braniteljsko osiguranje, a imaju vrlo visoke plaće, ne plaćaju zdravstveno osiguranje.
Što će biti s umirovljeničkom populacijom?
Iz Vlade kažu da su mirovine relativno sigurne, ali zasad je proklamirana politika Vlade da je to i ovoj Vladi zadnja linija obrane. Socijala se nikad nije vezala uz imovinski cenzus, smatram da ova Vlada treba i tu napraviti reviziju.
BUZ je istupio protiv ove ideje o poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Što mislite o tome?
Mi nismo ništa dogovarali, meni je drago da je stranka Blok umirovljenika zajedno tako reagirala. Time dokazuju da im je ispred svega zaštita interesa umirovljenika i da ne kalkuliraju previše, iako ih je stvorio HDZ. Čovjek je našao snage i volje da kaže da to ne valja, to mi pozdravljamo i otvoreni smo za svaku suradnju kojoj su u interesu interesi umirovljenika.
Što zamjerate Vladi?
Smatram da je i ovo pogodovanje privatnim osiguravateljima loše, ali mislim da Vlada pušta previše probnih balona, skreće pažnju s nekih drugih gorućih problema. Pritom ne kritiziramo Vladu, nego se ljutimo na probne balone. Ne kritiziramo Vladu da nisu popunili mjesta u ministarstvima , i što, bez obzira što je već 4. mjesec, Vlada još nije funkcionalna.
Postoji li još uvijek koalicija Hrvatska raste?
Ovisi na koga se odnosi koalicijski sporazum. Mi smo potpisali da nećemo koaliciju s HDZ-om, treba sačekati trenutak dok svim strankama prođu unutarstranački izbori, pa se čelnici trebaju sastati i vidjeti vrijedi li sporazum i dalje i po kojim uvjetima. Na kraju krajeva, mi se vezujemo i sklapamo saveze da bi postigli neki cilj. Nas u HSU-u potpis koalicijskog sporazuma obvezuje i moramo procjenjivati kako ćemo na lokalne i parlamentarne izbore. Samostalni izlazak još je upitan, jer u Hrvatskoj postoji oko 17 umirovljeničkih stranaka, pa je faktor zbunjivanja velik i ne možemo biti sigurni ni u što.
Ivan Vrdoljak je rekao da koalicija Hrvatska raste ne postoji, kad je riječ o HNS-u, ali je spomenuo stvaranje novih saveza. Biste li se i vi vidjeli u takvim kombinacijama?
Vrdoljak ima predizborni trenutak u stranci i bilda mišiće. Treba vidjeti kako će se stvari razvijati. Politika nije djelatnost za donošenje ishitrenih odluka. Do 30. travnja skupljamo potpise za peticiju. Treba prepoznati što nervira i ljuti građane Republike Hrvatske i složiti to i poslati Vladi poruku da nešto ne valja. Mi smo 2013. podmetnuli leđa kako bi spasili sustav.
Koja je budućnost HSU-a, budući savezi za nove partnere?
Mi imamo članstvo prosječne starosti od 65 do 75 godina, od kojih ne možemo očekivati da trče po terenu, ali imamo svoju snagu. Mi smo danas treća parlamentarna stranka u Hrvatskoj, nakon HDZ-a i SDP-a, čak ni HNS nema podjednako raspoređene snage i infrastrukturu kao mi. Djelujemo u svim gradovima i županijama, predstavljamo određenu snagu, promišljat ćemo buduće i postojeće koalicijske partnere.
Kako vidite trenutnu političku situaciju? Drago Prgomet je, primjerice, pozvao na nove izbore…
To je jako teško za očekivati. Pozivati možemo svi, ali činjenica je da su s 81 glasom donijeli proračun, 10 zastupnika nije ni glasalo. Znači da postoji stabilan broj zastupnika koji podržava ovu Vladu i još ima nešto rezerve. Teško je očekivati raspad takvoga sustava. Mučit ćemo se mi svi s ovom Vladom, kao što smo mislili da se mučimo i s našom Vladom. Neće to tako lako puknuti, osim ako netko ne vidi spašavanje od debakla na izborima, osim ako HDZ ne misli otkačiti jako teškog partnera i zamijeniti ga s nekim drugim.
Je li to moguće?
Politika je djelatnost mogućeg. Neki put se sklope savezi koje nikad niste očekivali. Pritom ne treba na nas računati, mi smo stabilan partner sa SDP-om.
Peticija potpisivanja traje do 30. travnja. Što bi za vas bio uspjeh i koji broj potpisa Vlada ne bi mogla ignorirati?
200-tinjak tisuća potpisa bi bilo dovoljno jaka poruka da postoji kritična masa nezadovoljstva ljudi ovim potezima. Treba jačati i do kraja stvoriti ustanovu koja bi bila ustanova – javni osiguravatelj, koji bi amortizirao skokove cijena, koji treba svoje obveze pravovremeno ispunjavati.
Na koliko se mjesta održava prikupljanje potpisa?
Aktivnosti su krenule jučer, više kapilarno. Imamo štandove u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, pa u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu. Svi su aktivni. Trebao nam je jedan dan oko formalnosti, ali odaziv je dobar, jer ljudi koji rade na terenu ne trebaju nikoga vući za rukav. Kolega mi je u rekao da su u Koprivnici, na tržnici, u 3 sata skupili 313 potpisa. Ljudi i sami prepoznaju nepravdu i jasno artikuliraju svoje zahtjeve.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
