Pokretanje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, refome u mirovinskom sustava, otprilike su u središtu pozornosti svih Vlada pa i aktualne Vlade od koje se, u tom smislu puno očekuje. A što muči zaposlene i nezaposlene u Temi dana razgovarali smo s Mladenom Novoselom, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Prerano je još procjenjivati hoće li biti pozitivnih učinaka reformi jer se one, prije svega, trebaju pokrenuti. No može se ocjenjivati kakvu dosada politiku vodi Vlada, kada je riječ o zapošljavanju. Kako se to vama čini?
Prije svega, sjetimo se da je u kampanji, pa i dvije i pol godine prije početka kampanje, oporbeni HDZ govorio “gospodarstvo, gospodarstvo, gospodarstvo, radna mjesta,, radna mjesta”… Očito su se za to i pripremali, ali onda im je trebalo dva mjeseca da se oformi vlada, sad će biti 100 dana, a vi ne možete čuti ni za jednu reformu, ni za pobolljšanje standarda građana, ni otvaranju radnih mjesta. Ne samo od HDZ-a, nego i od Mosta, koji neprestano ponavlja “reforme, reforme, reforme”, a nikako da pokažu što je to.
Imamo više od 260 000 nezaposlenih. Srećom, s dolaskom turističke sezone, mnogi nezaposleni dobiju priliku za sezonski rad. Konkretno, HDZ-ov izborni program obećavao je: 5% manju nezaposlenost, 100.000 novih radnih mjesta, od toga 5.000 novih radnih mjesta u turizmu. Smatrate li da će to biti ostvarivo?
Apsolutno nije relano. Sjetimo se da je njemački IFO institut radio gospodarski program za HDZ, prema modelu mini-jobsa, koji smo, srećom, uspjeli spriječiti u mandatu prošle vlade, koja je pokušala nešto slično. Radi se o zakonima o povremenim i privremenim poslovima, koji su imali niz negativnih posljedica, pogotovo u Njemačkoj. Prema tim zakonima, vi možete angažirati radnika od jednog do 15 dana u mjesecu maksimalno. To su vaučer zaposlenici, oni su u izuzetno teškoj poziciji, ne zarađuju ni minimalnu plaću, a istovrmeno se ne vode kao nezaposleni, ne dobivaju pomoć. Stvara se, dakle, prividna slika da ste stvorili radna mjesta, a zapravo ste jedno rascijepili na pet ljudi. Ako je to bio jedini ekonomski program u zapošljavanju, ne znam kako u četiri godine uopće možemo govoriti o poboljšanju standarda građana.
Uznemirila vas je izjava ministrice Nade Šikić da će se uskoro za radno mjesto boriti ne samo unuci, djedovi i bake, već i radnici-migranti, što će dovesti do pada cijene rada?
Meni je doista žao gospođe Šikić, jer vjerujem da je bila dobra liječnica, gdje je bila angažirana za procjenjivala zdravstveno stanje za odlazak u invalidsku mirovinu, ali ona je stavljena u taj resor potpuno nespremna, nepoznavajući sustav rada i tripartitnog dijaloga. Po onome što govori, vidi se da ona često luta – počevši od izjave da nešto možemo urediti zakonom pa kolektivni ugovor nije potreban, do ovoga da je dobro da se djedovi i unuci bore za isto radno mjesto. To smo naglasili i sa radnicima migrantima – ako ima toliko nezaposlenih na burzi, a poslodavci i dalje ne mogu pronaći radnike, onda imamo nekoordinirani sustav za Zavoda za zapošljavanje s Ministarstvom turizma i hotelijerima. Mi imamo sustav stalnog sezonca već godinama, koji omogućuje da kvalitetna, kvalificirana i educirana osoba za posao u turizmu bude kod poslodavca kroz sezonu. Kada sezona završi, ona odlazi na HZZ na neko vrijeme, ostvaruje pravo na naknadu i onda se vraća u sustav. Zašto se poslodavci izbjegavaju koristiti ovu mogućnost? Zato što prikazuju da ne mogu naći radnika u Hrvatskoj, pa traže jeftinije radnike iz Bosne i drugih zemalja. Time ruše cijenu rada i to definitivno samo u korist samo profita i poslodavca, nikako Republike Hrvatske, jer se manje uplaćuje u proračun, a onda dolazimo i do priče o kojoj se puno govori – da mirovinski sustav ne može funkcionirati.
VEZANE VIJESTI
Stanje na tržištu rada je vrlo nepovoljno. Mnogi visokokvalificirani odlaze van, prvenstveno liječnici, koji odlaze za većim plaćama. Spominjali ste rušenje cijene rada, kako se to može promijeniti?
Nije sporna sloboda europskog tržišta rada, to je jedino što su građani dobili s EU, tako da mogu ići tamo gdje su bolji uvjeti rada, bolje zbrinjavanje, viši životni standard. Ali zato isto tako možemo očekivati i da će građani siromašnijih europskih zemalja, poput Rumunjske i Bugarske, dolaziti u Hrvatsku. Ako se sad govori kroz refofrmu zdravstva da liječnicima treba povećati plaće i omogućiti im da rade i u privatnom sektoru, zašto onda ne govorimo i o elektrozavarivačima, koji su također deficitarni u Hrvatskoj i tražimo ih da dođu izvana? Kako njima ne trebaju bolji uvjeti, a VSS-u treba? Tu će definitivno morati doći do uvoza lječnika i stručnjaka iz drugih zemalja i zabrinuti smo da će prihvaćati niže plaće od hrvatskih stručnjaka. Zato je naš sindikalni interes da svaki radnik – migrant ili kako god da se zaposlio – mora imati ista materijalna prava kao onaj iz Hrvatske.
Održivost mirovinskog sustava jeste problem. Obećavano je da će rasti mirovine, ali odnedavno vidimo da se događa suprotno – produljuje se radni vijek i konkureiranje djedova i baka s unucima na tržištu rada. Kod nekih je zanimanja to je i nemoguće, kada se čovjek nađe u šezdesetim godinama. Kako to komentirate?
Što je, dakle, predložila stručna vlada, koja sebe naziva tako? Žele skratiti prijelazni period za žene i muškarce za odlazak u starosnu mirovinu, sa 10 na 6 godina. Žele dodatno penalizirati radnike koji odlaze u prijevremenu mirovinu, dakle, spriječiti ih da idu u mirovinu. Nisu svjesni da poslodavci tehnološkim viškom proglađavaju radnike koji fizički i zdravstveno više ne mogu udovoljiti njihovim zahtjevima, a to je zbog teških i nepovoljnijih uvjeta rada, težih nego u zemljama Zapadne Europe. Odlaze na Zavod, a Zavod ih šalje u mirovinu, gdje vam mirovinski fond kaže da vas se mora penalizirati, iako niste otišli u mirovinu svojom voljom. I sada vi nakon gotovo 40 godina staža umjesto 3.000 kuna, dobivate manje i padate blizu ili ispod granice siromaštva. Jedan radnik za jednog umirovljenika je neodrživo stanje, ali spominjali ste 100.000 radnih mjesta – o tome se više ne priča! Hrvatska treba dva milijuna radnika, da bi držala ovaj broj umirovljenika, a sad je tema samo kako represijom spriječiti radnike da odu u mirovinu. To je politika neznanja, dodvoravanja Europskoj komisiji, koja želi uvesti iste te mjere diljem EU. No, kod nas je životni vijek tri godine kraći, a radni vijek znatno teži. Ni jedan građevinar, blagajnica, medicinska sestra, zavarivač, ne može imati učinak, koji može zadovoljiti potrebe pacijenata, primjerice, u javnom sektoru ili poslodavca u industriji.
Smatrate li da se brzina djelovanja rasplinula zato što je Vlada kombinirana između Mosta i Domoljubne koalicije?
Sutra će Vlada predst paket mjera, dakle, ne reformi, već mjera koje EK traži kako ne bi penalizirala Hrvatsku zbog procedure prekomjernog deficita. Kao fini dobri đaci, u Vladi sve su prihvatiti – smanjivanje troškova zdravstva na teret građana, kao i restriktivne izmjene u mirovinskom sustavu i socijalnim politikama. Ali ni iz jedne reforme ne vidite da će živjeti bolje nego danas, gdje će se otvarati radna mjesta. Tu su i reforma javne uprave i zemljištne knjige – krasno, ali to ne povećava standard građana. Ova će Vlada učiniti sve da provede ključne mjere koje traži EK da ih se ne kazni zbog prekomjernog deficita. Reforme o kojima je govorio Most, a koje bi trebale ići u smjeru boljeg standarda će doći na red tak u zadnjoj godini mandata, ako je Vlada doživi. Ne znaju što rade, ne znaju što je to reforma. Govore o reformama, a ne znaju što to znači.
Uskoro održavate prosvjed “Reci to cipelama”. Što to znači?
Želimo reći ono što je vladajuća garnitura spominjala za vrijeme cijelog mandata prošle Vlade – mladi, stručni radnici odlaze, odlaze radnici svih životnih dobi. Spominjali su 100.000 radnika koji su otišli iz Hrvatske. Zašto sada ne govore koliko ih je otišlo iz Hrvatske, samo od izbora ili formiranja Vlade? Odlaze ne samo zbog toga što nemaju posao, već i zbog malih plaća, neprimanja plaća, zbog toga što djecu ne mogu smjestiti u vrtić, zbog stambenog zbrinavanja. Zbog toga odlaze van, a stare cipele ostaju ovdje. Naša sekcija mladih će kroz performans, dakle, stotine cipela na Zrinjevcu natojati pokazati da ljudi i dalje odlaze iz Hrvatske i da nam ostaju stare cipele.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
