Programsko vijeće HRT-a u utorak je prihvatilo prijedlog rebalansa programa rada za 2016. i povećanje izdvajanja za radijski i televizijski program s 339 na 344,5 milijuna kuna uz opasku vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja Siniše Kovačića da je na HRT-u financijska situacija izrazito loša.
Dodao je da se sredinom travnja postavilo pitanje – platiti 19 milijuna kuna za prijenos Europskog prvenstva (EP) u nogometu ili isplatiti plaće zaposlenima na HRT-u.
“Bilo je – hoćemo gledateljima uskratiti EP ili nećemo isplatiti plaće. Mislim da nas više ne bi bilo da smo to napravili”, rekao je Kovačić dodajući kako su s EBU (European Broadcasting Union) prvo postigli zajednički dogovor o plaćanju prava za prijenos Europskog prvenstva nakon čega je uslijedila isplata plaća na HRT-u.
VEZANE VIJESTI
Kovačić je, ocijenivši financijsku situaciju izrazito lošom, naglasio i kako HRT ima 317 milijuna kuna dugoročnih kredita te da je zatraženo odobrenje Nadzornog odbora za kredit od 80 milijuna kuna kako bi se moglo “pokriti” 113 milijuna kuna neplaćenih obveza, uglavnom prema dobavljačima.
Članovi Programskog vijeća u raspravi su upozoravali na nesrazmjer u izdavanjima za program ističući kako se od godišnjeg prihoda HRT-a od 1,4 milijarde kuna samo dvadesetak posto izdvaja na programske sadržaje.
Član Programskog vijeća Josip Jelić istaknuo je “grotesknu piramidu troškova” navodeći kako je nešto više od 300 milijuna kuna za program jako malo, a cijeli HRT postoji prvenstveno radi programa. Složio se i s nedavnom Kovačićevom ocjenom da se prethodna uprava u nabavi programa od neovisnih proizvođača ponašala kao “pijani bogataši” te da se u rebalansiranju troškova ti “pijani bogataši” mogu i odstraniti.
Neda Ritz je istaknula da je “program okljaštren” te da strahuje da će se to nastaviti i u skoroj budućnosti, a predsjednik Programskog vijeća Bruno Kragić predložio je izmjenu ugovora HRT-a s Vladom, ako se program ne može realizirati.
Kovačić je na upozorio da značajan prihoda ne ostaje HRT-u već odlazi na izdvajanja za Fond za pluralizam medija, dotacije Vijeću za elektroničke medije, Odašiljače i veze, HAVC i ostalo.
“Poduzimamo sve mjere kako bi dobili što više novca za program, prije svega za Hrvatski radio. Ovo nije ničiji hir niti knjiga želja, već obveza”, istaknuo je Kovačić.
Vršitelj dužnosti ravnatelja programa Jozo Barišić je, govoreći o ljetnoj programskoj shemi, rekao da je ta ona “umijeće mogućega”. Kazao je da se vraćaju sportski i obrazovni programi koji su dosad bili zanemareni te dodao kako rezultati gledanosti pokazuju da su na pravom putu.
Na to je reagirala članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever koja je upitala zašto se, nakon priopćenja o rastu gledanosti koja se plasiraju s HRT-a , po portalima objavljuju članci o padu gledanosti Dnevnika.
Barišić je na to odgovorio da se za “dobrim konjem diže prašina” te kako nikada nije rečeno da je središnji Dnevnik najgledaniji, već da je podnevni Dnevnik u nedjelju 15. svibnja bio najgledanija emisija na svim televizijama sa 16,6 posto gledanosti (AMR). Naglasio je i kako usporedba gledanosti u prvoj polovici svibnja ove godine pokazuje jedan posto rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Bruno Kovačević, rukovoditelj produkcijskog odjela Sport HRT-a najavio je ljeto bogato sportskim događajima – Europsko nogometno prvenstvo u Francuskoj te ljetne Olimpijske igre u Rio de Janeiru. Kovačević je najavio i da će ti događaji biti prenošeni u HD rezoluciji.
U dijelu rasprave posvećenom programu Maja Sever se osvrnula i na nedavne medijske napise o, kako je rekla, programskim propustima HRT-a navevši kao primjere neemitiranje “Otvorenog” u vrijeme afere Drimia te praćenje kandidature bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a. Prema njezinim riječima, to je dovelo do toga da se HRT i u Saboru proziva za cenzuru.
Barišić je odgovorio kako je još ranije donesena odluka da se “Otvoreno” ne emitrira zbog Eurosonga koji je išao u tri dijela jer bi se time izgubio kontinuitet emisije te da je kandidatura Vesne Pusić bila popraćena u drugim informativnim emisijama HRT-a.
Rasprava između Maje Sever i Joze Barišića bila je na trenutke vrlo burna budući da je iznijela optužbe o cenzuri na HRT-u, dok je Barišić odgovorio kako nema govora o cenzuri te da HRT ne može pokriti sve događaje dana budući da za to nema kapaciteta.
Buran ton dala je i diskusija između člana Vijeća Saše Miloševića i Barišića. Milošević je, naime, problematizirao ukidanje emisije “News bara” utvrdivši kako je ukinuta jer su se neki usudili “poigrati s autoritetima” zaključivši da je riječ o cenzuri. Barišić je na to odgovorio kako posljednja epizoda uopće nije ni dostavljena HRT-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
