Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u nedjelju je na svojim internetskim stranicama objavila javno izvješće o svom radu u 2015. Izvješće je u Dnevniku u 18 komentirao profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za terorizam i sigurnosna pitanja Mirko Bilandžić.
VEZANE VIJESTI
Objavljeno je treće izvješće SOA-e, ali kritike su brojne. Izvještaj na 43 stranice više nalikuje informativnom pamfletu o ustroju i funkcijama agencije nego o rezutatima njena rada u ovoj godini. Koja je točno svrha ovog izvještaja?
“Ovaj izvještaj možemo promatrati na tri razine. To je već treći takav čime je Hrvatska svrstana visoko u vladavini prava. To je bitan segment demokratizacije i interesa javnosti. Drugo je činjenica da imamo javni stav tajnih službi. I posljednje, sva izvješća ovakvog tipa su stilizirana i tipizirana.”
Što jedan građanin može iščitati iz ovakvog izvješća?
“Ono se objavljuje kao dokaz odnosa takvih agencija i javnosti. One su u funkciji javnosti, za razliku od ranih razdoblja kada smo imali područje tajnosti i nismo znali čime se takve službe bave. Sve treba biti dostupno javnosti i ona mora biti upoznata s time što se događa.”
U izvješću se samo na jednom mjestu konstatira da jača ekstremizam među navijačima. Je li bilo moguće izbjeći situaciju koja se dogodila na utakmici između Hrvatske i Češke?
“Uvijek to ovisi o tome kakve imate sigurnosne procjene i procedure. U spomenutoj situaciji smo imali i druge instance, ponajprije francusku državu. Određene dimenzije sporta u Hrvatskoj pokazuju kompleksan odnos pojedinih društvenih skupina.Imamo niz zanimljivih dimenzija: od huliganizma, korupcije, nasilja, politizacije… To pitanje je odavno ušlo u sferu nacionalne sigurnoste. Bez problema možemo ono što se dogodilo na utakmici Hrvatske i Češke u Saint-Etienneu nazvati nečime što je imalo elemente terorističkog čina.”
Gdje je zapelo u lancu?
“To je jedan vezani lanac. Posljednja je zapela Francuska i ona je odgovorna. Službene vlasti u Hrvatskoj su iznijele da su Francuzi imali podatke. Zašto oni nisu spriječili događaje, pitanje je. Oni su posljednja linija koja je zakazala. No ovo je kontiniutet sličnih događanja koja su odavno trebala biti razriješena.”
Ima li Izvješće političku notu? Naime, SOA ističe da je i unutarnja i vanjska politika predmet obavještajnog istraživanja. Konkretno, raste li recimo zabrinutost SOA-e četničkim pokretom ovisno od toga tko je na vlasti?
“To je sigurnosni izazov, a ne politika. To se događa na području Srbije i nema dileme da je to ozbiljan sigurnosni izazov. Svi parametri trenutno pogoduju rastu tog procesa, a neki koji mogu to ne sprečavaju. Igrokazi Vojislava Šešelja, rehabilitacija Draže Mihailovića… To definitivno nije politika.”
I Vi ste svojevremeno bili kandidat za čelnika SOA-e, imate iskustvo iz prve ruke, pratili ste trakavicu oko odabira nasljednika Dragana Lozančića. Pitanje je, kadrovira li politika previše u sigurnosno-obavještajnom susatavu?
“Ako se vratimo u povijest nema diskusije da su tajne službe bile predmet politizacije i tada se ne bavite onim dimenzijama kojima morate. Taj trend je posljendjih godina smanjen, ako ne i zaustavljen. Problem je da takve institucije u Hrvatskoj još nisu do kraja profesionalizirane i depolitizarane. Politički lideri nastoje ih staviti pod svoj utjecaj što nije dobro ni za nacionalnu sigurnost ni same političke procese.”
Je li po Vama nemogućnost kontrole tajnih službi bio glavni okidač za raspad Vlade i u konačnici odlazak Tomislava Karamarka?
“To je pitanje koje je od početka bilo sporno, ali nije centralni razlog. Ključan je bio proces koji se u Hrvatskoj događa godinama, a to je sistemska politička korupcija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
