Prijeti li Hrvatskoj opasnost da postane tzv. hotspot i to ne samo za izbjeglice koje i dalje pristižu s Bliskog istoka, nego i za one koje zemlje poput Austrije sve češće vraćaju.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova objasnili su da se u Hrvatskoj, u sklopu jedinstvenoga europskog sustava azila, provodi takozvani dublinski postupak, koji za cilj ima utvrditi državu članicu odgovornu za ispitivanje zahtjeva za međunarodnom zaštitom osobe koja je azil tražila na području država članica koje provode dublinski postupak.
“Rok za odgovor na zaprimljene zahtjeve za preuzimanje odgovornosti je 2 mjeseca od dana njihovog zaprimanja, a rok za odgovor na zaprimljene zahtjeve za ponovno preuzimanje je mjesec dana odnosno 2 tjedna ako se zahtjev temelji na EURODAC HITu (odnosno na otiscima papilarnih linija podnositelja zahtjeva). Ukoliko država članica u navedenim rokovima uopće ne odgovori na postavljeni upit, smatrat će se da je prešutno prihvatila odgovornost za ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu osobe koja je bila predmet zahtjeva. Ministarstvo unutarnjih poslova ima vrlo dobru suradnju sa ostalim državama koje primjenjuju Dublinsku uredbu što uključuje i pravovremeno odgovaranje ne upite. U vrijeme migracijske krize, kada su svi naši kapaciteti bili pod iznimnim pritiskom, u pojedinim slučajevima, ali samo u onim u kojima je Republika Hrvatska prema dubliskim pravilima, bila odgovorna za preuzimanje tražitelja međunarodne zaštite, takva odgovornost nije iskazana pisanim odgovorom nego prešutnim prihvaćanjem”, kazali su iz MUP-a, kao odgovor na tvrdnje, koje su iznijeli predstavnici organizacije Border Crossing Spiefeld, prema kojima Hrvatska ne odgovara na austrijske zahtjeve za deportaciju, čime se nakon dva mjeseca izbjeglice automatski deportiraju iz Austrije u Hrvatsku.
“Odgovornost Republike Hrvatske za osobe za koje je prihvatila odgovornost sukladno dublinskom postupku prestaje u roku od 6 mjeseci od prihvaćanja odgovornosti, ako osoba nije transferirana u Hrvatske, odnosno 18 mjeseci ako smo zaprimili obavijest da je osoba pobjegla ili nakon što se po provedenom postupku odobravanja međunarodne zaštite deportiraju izvan područja Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora, kazali su iz MUP-a.
“Od početka godine do 26.09.2016., Republika Hrvatska zaprimila je ukupno 3493 zahtjeva za ponovno preuzimanje i zahtjeva za preuzimanje odgovornosti. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva ukupno je 1782 zahtjeva zaprimljeno iz Republike Austrije.
U Republiku Hrvatsku iz drugih zemalja članica u navedenom razdoblju transferirano je ukupno 232 osobe, od čega 119 osoba iz Republike Austrije. U navedenom razdoblju, Republika Hrvatska je prema drugim državama članicama uputila ukupno 37 zahtjeva za preuzimanje i zahtjeva za ponovnim preuzimanjem”, stoji u MUP-ovu odgovoru na naš upit.
Pogledajte priču reporterke N1 Nikoline Zavišić. Upozoravamo gledatelje da slijede uznemirujuće snimke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.