Ove zimske sezone ne bi trebalo biti problema u opskrbi plinom, istaknuto je u utorak na 14. danu plina, tradicionalnom skupu kojega organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Prema riječima predsjednika HSUP-a Miljenka Šunića, hrvatsko, kao i europska skladišta plina su popunjena i jedina je nepoznanica kakva će biti zima, blaga ili oštra. Šunić očekuje “mirnu ogrjevnu sezonu” pod uvjetom da se nešto nepredviđeno ne dogodi na geopolitičkom planu. “Ne bi trebalo biti poremećaja, pogotovo jer je poznato da iz naših, domaćih, izvora dolazi 60 posto vlastitih potreba za plinom, a također imamo i svoje skladište”, rekao je Šunić.

Smatra i da bi se za plin iz krčkog LNG-a jednoga dana našlo tržište i u Hrvatskoj i u Europi. Na pitanje što, u kontekstu potrošnje i cijena, očekuje od daljnje liberalizacije tržišta plina koje će u Hrvatskoj uslijediti 1. travnja 2017. godine, odgovorio je kako će potrošnja plina ovisiti o standardu. “Na samom početku bit će malih oscilacija s cijenama, no to će se poslije izbalansirati”, rekao je.

Direktor tvrtke HEP-Opskrba plinom Marko Blažević također ističe kako hrvatski građani mogu očekivati sigurnu plinsku sezonu. “HEP je kako opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina osigurao sve potrebne preduvjete za to i ne očekujemo nikakve probleme”, kazao je Blažević. Na pitanje što očekuje nakon potpune liberalizacije tržišta plina, Blažević je odgovorio kako su “ove godine cijene plina smanjene za 20-ak posto odlukom vlade”. “Također, ono što će se događati iduće godine možda će opet ovisiti o nekoj odluci vlade, ili će doći do deregulacije cijena pa će se one formirati po tržišnim principima”, rekao je.

Predstavnik Ine Damir Škugor na upit o daljnjoj liberalizaciji tržišta plina kaže kako očekuje da će doći do tržišnog formiranja cijene plina. Zalaže se, međutim, da se vodi briga o sigurnosti opskrbi plinom u kriznim situacijama, ali i da se valorizira vrijednost domaće proizvodnje.  Energetski stručnjak profesor Igor Dekanić istaknuo je kako je u potrošnja plina u Hrvatskoj, ali i u Europi, padala posljednjih šest, sedam godina – u Europi zbog tehnološkog napretka, a kod nas zbog višegodišnje krize. Potrošnja plina lani je ponovno počela rasti, a Dekanić takav trend očekuje i ove sezone.

Dugoročno očekuje da će rasti učešće obnovljivih izvora energije. “Plin ima najmanju štetnu emisiju, on je povoljan i kao vršna energija u proizvodnji električne energije, kao i za skladištenje. On će još desetljećima bit važan energent”, naglasio je Dekanić. I Stevo Kolundžić iz HSUP-a smatra da će plin kao energent imati važnu globalnu ulogu barem do 2050. godine. Po njemu, do tada će postupno rasti udjel prirodnog plina umjesto ugljena i nafte. Kolundžić procjenjuje i da će već iduće godine cijena sirove nafte početi rasti na oko 65 američkih dolara po barelu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.