U Banskim dvorima u četvrtak održana je prva sjednica Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Na dnevnom je redu bilo 10 točaka među kojima i dugo najavljivana prezentacija porezne reforme.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je porezna reforma jedna od najvažnijih reformi koja će se provesti u mandatu ove Vlade te istaknuo očekivanja da će nakon njezina provođenja biti uspostavljen stabilan, održiv i predvidljiv porezni sustav, kao jedan od bitnih čimbenika ukupne pravne sigurnosti. “Trenutni porezni sustav u Republici Hrvatskoj ima određena negativna obilježja koja su dovela do toga da je on nekonkurentan, a često i kompliciran u odnosu na zemlje u našem okruženju. Visoko porezno opterećenje, velik broj izuzeća i česte izmjene razlog su zbog kojeg je porezna reforma istaknuta kao jedna od najvažnijih reformi koje će se provesti u mandatu ove Vlade, kazao je Plenković.
TIJEK DOGAĐAJA NA SJEDNICI VLADE PRATILI SMO IZ MINUTE U MINUTU
11:16 Andrej Plenković kazao je da će poslijepodne i on otići odati počast žrtvama Hude Jame, u društvu Davora Ive Stiera te najavio da će sutra otputovati na prvi bilateralni susret u inozemstvu – u Bosnu i Hercegovinu.
11:15 Zdravko Marić je zaključio da u Vladi računaju na multiplikativne efekte ovih mjera, koji bi rastom BDP-a, zapošljavanja i investicija, trebali proširiti poreznu bazu. Premijer je izjavio da će Marić dodatno pojasniti poreznu reformu na konferenciji za medije.
Ukida se komunalna naknada
11:08 Jednostavni porez na nekretnine zanima brojne građane. Komunalna naknada je iznos koji se troši namjenski u lokalnoj samoupravi. S 1.1.2018. godine bi se ona ukinula i uveo bi se porez koji neće značiti povećanje troškova za jedinice lokalne samouprave. Porez će se utvrđivati po dobi i stanju nekretnine. Tu korekciju neće osjetiti većina građana, već samo oni sa novijim i kvalitetnijim, kojima će izdvajanja porasti, te oni sa starijim i nekvalitetnijim nekretninama – za njih će izdvajanja biti manja.
11:05 Marić predlaže da se smanji stopa poreza na promet nekretninama s 5 na 4 posto, što će biti prihod lokalne samouprave. Mijenja se i sustav trošarina na alkohol – ministar navodi da neće postojati markice na bocama Badelovog pelinkovca – ali i na cigarete te motorna goriva, ovisno o emisijama CO2. Prilikom registracije vozila će se plaćati porez.
Promjene u turizmu
11:00 Cilj reforme je bilo dopiranje do što šire baze građana, no 915 tisuća ljudi ne plaćaju porez na dohodak i oni ne mogu osjetiti povećanje dohotka, pa se to može donekle postići donekle kroz PDV, pojasnio je ministar financija. Naknada za obnovljive izvore energije ne bi trebala povećavati račune građanima, što bi se postiglo također smanjenjem PDV-a. Predlažu povećanja u turzimu, ali ne kada je riječ o smještaju. Najavio je i da će s ministrom turizma dogovoriti detalje. Snižene stope ostaju na većini artikala, ali se predlaže da se povećaju na kino ulaznice. Predlaže se i smanjenje poreza na automobile za vozila koja se koriste u poslovanju, ali je potrebno dobiti mišljenje EU. Poduzetnici, pogotovo uvoznici, bi trebali osjetiti promjene PDV-a kod uvoza strojeva.
“Na sto potrošenih kuna, hrvatski će građani plaćati između 14,88 i 15,95 kuna, a nerezidenti 16,25 posto”, kazao je Marić.
10:57 PDV od 25 posto je druga najveća u EU, naveo je Zdravko Marić i postoji veliko odstupanje u odnosu na snižene stope. Uzmu li se nerezidenti i građani u obzir, nerezidenti na 100 kuna potrošenih u RH plaćaju manji PDV, naveo je.
Porez na dohodak – stimulacija za roditelje većeg broja djece
10:49 Porez na dohodak ima 2,7 milijuna obveznika i ponajviše zanima javnost; Marić navodi da je napravljeno 60 različitih scenarija prilikom planiranja povećanja prihoda većine obveznika.
Smanjuju se stope porezna za dohodak s 25 na 24, te sa 40 na 36, a umanjenjuju se i porezne obveze za umirovljenike i osobe na područjima od posebne državne skrbi. Imamo četiri različita osobna odbitka, a novi je prijedlog da 3.800 kuna primanja bude osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke. Stimulativne mjere za drugo i treće dijete ukazuje da je namjera Vlade demokgrafska obnova, smatra on te dodaje: “Nikad nije bilo govora da bi se olakšice za djecu smanjivale ili ne daj Bože, ukidale.”
Osoba s jednim djetetom, ondje gdje je prirez prosječnih 12 posto, neće plaćati porez na dohodak ako prima prosječnu hrvatsku plaću, a obveznik s dvoje djece neće plaćati taj porez do iznosa od 8.000 kuna neto.
Ukida se olakšica na reinvestiranu dobit
11:44 Porez na dobit će prema ovom prijedlogu biti izmijenjen tako da se opća stopa poreza na dobit padne s 20 na 18 posto, a kod poljoprivrednika da ona iznosi 12 posto, najavio je Marić. Ukida se porezna olakšica za reinvestiranu dobit, jer je koristi malo poduzetnika. Koristilo ju je manje od jedan posto poduzetnika, kazao je Marić. Kompliciran je sustav za neprofitne organizacije, naveo je. Ako ne žele voditi računovodstvo moći će ući u sustav paušalnog obračuna poreza.
“Uvodimo mogućnost sklapanja sporazuma s Poreznom upravom oko transfernih cijena”, kazao je Marić. Glavni cilj je povećanje investicija.
10:40 Zdravko Marić, ministar financija, naveo je da porezna reforma nosi brojne pozitivne učinke. Reforma je započeta u ožujku, kazao je također i smatra da će Hrvatska već iduće godine kotirati bolje po pitanju konkurentnosti. Vodit će računa da se kroz porezna rješenja ne oslabe javne financije, već upravo suprotno. Cilj je i da Porezna uprava krene u smjeru da bude partner i servis građanima i poduzetnicima.
10:38 Premijer Plenković je započeo s predstavljanjem sveobuhvatne porezne reforme, s ciljem gospodarskog rasta, rasta konkuretnosti i slično, zatim poticaj razvoja obrtništva, rasterećenje poduzetnika i građana, uz održavanje financijske stabilnosti.
Na reformi se radilo sustavno i temeljito, kazao je Plenković. U analizi slabosti sudjelovao je niz znanstvenika, stručnjaka i poreznih savjetnika te je proglasio prijedlog rezultatom sinergije politike i struke.
CETA
10:37 Vlada je razmotrila i prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane.
Davor Ivo Stier naveo je da je cilj ojačati suradnju u vanjskoj politici i sigurnosnim pitanjima, otvara se okvir za politički dijalog. Potpisivanje sporazuma je predviđeno na sastanka na vrhu između EU i Kanade, ali se još uvijek očekuje odluka belgijske vlade po pitanju CETA-e. “Predlažem da RH donese ovu odluku i da ispunimo obveze sa svoje strane”, kazao je Stier. Prijedlog je usvojen.
GSV
10:34 Ministarstvo financije oduzelo je pravo na privređivanje sredstava od igara na sreću na automatima trgovačkom društvu Parčina Export-Import d.o.o., zato što nije dostavilo traženu dokumentaciju vezano za stečajni postupak. Pravo je oduzeto i casinima trgovačkog društva Globud igre d.o.o., jer nije počelo s radom u ugovorenom roku.
10:32 Ministar policije Vlaho Orepić je predstavio izmjene odredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja.
10:30 Ministri i ministrice Tomislav Ćorić, Nada Murganić, Zdravko Marić, Pavo Barišić, Martina Dalić i Ivan Kovačić imenovani su u Gospodarsko-socijalno vijeće.
10: 25 Usvojeni su prijedlozi tehničkih izmjena i dopuna Poslovnika Vlade Republike Hrvatske, izmjene Uredbe o Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske, a imenovani su i članovi stalnih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske, odnosno koordinacija kojima predsjedaju ministri.
10:22 Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier predstavio je Prijedlog zaključka o započinjanju konzultacija s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. ZERP se primjenjuje na države koje nisu članice EU, a EK je objavila studiju o uspostavi morskih pojaseva obalnih država i istakla dobrobiti koje iz njega prozilaze. Stier predlaže da se po završetku konzultacija o proglašenju ZERP-a podnese izvješće.
Privatizacija i INA
10:15 Plenković je uvodno kazao da u četiri godine mandata žele ostvariti četiri temeljna cilja: stabilan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja te društvena pravednost i solidarnost. Ostvarivanje gospodarskog rasta je ključno, stoga će mjere biti usmjerene na rast standarda i poticanje zapošljavanja, a u tom cilju provest će se porezna reforma koja će proširiti bazu i rasterećenje građana i poduzeća, a to će dovesti i do stabilnosti javnih finacija.
“Ina je najveća kompanija u RH, s 11 tisuća zaposlenih. Njen rast i razvoj je naš bitan cilj”, kazao je, navodeći da će se donijeti strategija te će se nastaviti arbitražni postupak s MOL-om. Inzistirat će da INA zadrži proizvodnju i preradu te da ona mora svojim investicijama biti jamac energetske sigurnosti. “Nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a”, kazao je. Izvijestio je da je sa Zsoltanom Aldottom dogovorio sastanak, na kojemu će biti i ministri, a kontaktirao je i sa lokalnim vlastima u Sisku.
Plenković je nastavio o državnoj imovini, navodeći kako će novo ministarstvo otklanjati prepreke za gospodarski rast i iskorištavanje državne imovine.
“Njenu upotrebu ne treba poistovjetiti s privatizacijom, ali učinkovito upravljanje tom imovinom je ne isključuje”, kazao je Plenković navodeći da se strateški resursi neće privatizirati, a ono što će se staviti na taj način u funkciju napravit će se uz maksimalnu transparentnost.
Huda Jama
Osvrnuo se i na Hudu Jamu, odnosno ukop dijela žrtava, čemu će prisustvovati predsjednica Republike.
“Svečano pokapanje žrtava iz Hude jame podsjeća nas na naš dug žrtvama totalitarizama“, kazao je Plenković, naglašavajući da je Vlada spremna preuzeti obveze suočavanja s posljedicama svih totalitarizama sukladno europskim rezolucijama i iskustvima drugim europskim državama.
Obećao je potporu istraživanjima svih nepoznatih grobnica, otvaranje arhiva i dostojan ukop žrtava.
Naveo je i da je broj izbjeglica koje prolaze kroz Hrvatsku u odnosnu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 90 posto te da će Hrvatska pomoći EU, korištenjem svih ljudskih i tehnoloških kapaciteta da bismo očuvali našu granicu i učinili je sigurnom.
Trgovinska politika EU, odnosno sklapanje CETA-e, bile su teme sastanka Vijeća Europe kojemu je prisustvovao u Bruxellesu, a bilo je i govora o Siriji, za koju EU najavljuje dodatne mjere, ukoliko se situacija ne primiri.
“Naša vlada je jasno proeuropski orijentirana”, kazao je Plenković, poručujući svojim ministrima da će u prvoj polovici 2020. godine biti članovi niza europskih tijela kada Unijom bude predsjedala Hrvatska.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
