U hrvatskom susjedstvu u posljednje vrijeme sve je više potresa. U Novom danu razgovarali smo sa seizmologom Krešimirom Kukom koji objašnjava što se događa u našem susjedstvu.
Ima li mjesta zabrinutosti kad gledamo što se događa u Italiji?
Nije zabrinjavajuće. Od 1980. se spominje brojka kad se u Italiji dogodio katastrofalni potres. U Italiji se često događaju potresi. Valja napomenuti razdiobu potresa koja nije nikad pravilna. Oni se tretiraju kao slučajni događaji. Nikada ne možemo vremensku razdiobu gledati.
Zašto neki manji potresi izazivaju manje žrtava od velikih koji su jači?
Ovo je bio vrlo jak potres u Italiji i čudo je da nema ljudskih žrtava i materijalne štete. Primarna je njegova magnituda tj. energija koju izbacuje. Razornost ovisi o dubini hipocentra, utjecaju tla, vrsti podloge na kojoj promatramo učinke i u skladu s time energiju tj. valove potresa koji se neće uvijek pravilno širiti.
Ovaj potres u Italiji je bio na dubini vrlo plitkih 6-7 kilometara što je karakteristika naših područja. U našim krajevima je prosječna dubina potresa 15 km. Ovo sve spada pod plitke potrese, ali veći efekt će izazvati onaj koji je bliži površini zemlje.
Otvara li se mogućnost povezanosti potresa?
U Italiji se trenutno dešava kompleksna situacija, a to je da se radi o nekoliko odvojenih skupina potresa. Serija koja se događa na nekoliko različih mjesta je povezana. Jedni su aktivirali druge i dionice postojećih rasjeda i tako su se međusobno aktivirali. Ono što ih povezuje s našim potresima je to što su to isti tektonski procesi. Potisci jadranske mikroploče koja se zavlači pod Dinaride i Apenine te djelovanje afričke ploče na Euroaziju koja se pomiče prema Europi i gura kontinetn – tako se i sjever Italije pomiče prema sjeverozapadu pa se to isto manifestira i kod nas.
Koliko seizmolozi mogu pratiti pomicanje ploča?
Seizmologija danas je dosta napredovala u tom pogledu tako da, osim instrumentalnog praćenja seizmičnosti, danas se precizno prati satelitima pomicanje dijelova Zemljine površine. Govorimo o milimetrima. Pokušava se ustanoviti akumulirana energija tj. akumulirana napetost radi tih procesa. Najteže je definirati točan trenutak oslobađanja te goleme energije. Suvremene znanstvene metode idu k tome da se već dosta precizno definira taj seizmički potencijal, ali je točno vrijeme nastanka potresa vrlo teško odrediti.
Trebamo li biti zabrinuti radi potresa u Italiji? Koliko to utječe na potrese u Hrvatskoj?
Ne treba direktno te potrese povezivati. Mi smo dovoljno odvojeni. Jednostavno dolazi dalje do tih pomicanja. Mi imamo naše takve strukture i naše dijelove površine Hrvatske koji nisu direktno povezani na taj sklop. Ti potresi ne generiraju direktan utjecaj da bi uzrokovali potrese u našim krajevima.
Koji je po vama bi najopasniji potres na ovom području u zadnjih 100 godina?
Skopski potres 1963. nakon kojeg se u bivšoj državi mijenjao zakon po pitanju protupotresne gradnje. Uslijedio je vrlo jaki 1979. u Crnoj Gori i 1996. potres u Stonu koji je bio nešto manji, ali je pokazao da smo seizmički aktivni.
Slušaju li građevinari seizmologe prilikom gradnje?
To je dobro pitanje. Preventiva je najbolja protiv protresa. Postoje standardi i možda je dobro da je ulaskom u EU i naša država usvojila takozvani Eurokod 8, dio zakona koji se odnosi na protupotresnu gradnju i to je implementirano u naše segmnte graditeljstva. Drugo je pitanje kako se to kontrolira i primjenjuje. Prije se radilo s maksimalno očekivanim intenzitetima danas se radi o akceleracijama.
Danas seizmologija može dati preciznu sliku gibanja tla. Najbolji primjer je Japan – tamo imamo potrese na mjesečnoj bazi i oni tamo izazivaju vrlo male efekte. To su redovi veličina od 5-6 stupnjeva koji se mogu dosta lijepo boriti s tim. Kod nas je loše što su nam gradovi stari i od cigle koja nije protupotresni građevinski element. Ne pazi se dovoljno na to kod nas. Nismo imali jakih potresa, ali to ne smije biti razlog da se zanemari ta opasnost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
