U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 29. prosinca otvara se izložba poznate fotografkinje Mare Bratoš čija je tema fotografski autoakt, a Bratoš se predstavlja radovima nastajalim u rasponu od čak 20 godina, od 1995. do 2015.
Imajući u vidu te podatke, prirodno je pomisliti da je riječ o predumišljaju, planu, projektu, o svjesnoj odluci bilježenja ritma vremena vlastitog tijela. No čini se da nije tako, navodi u opisu izložbe Antun Maračić i dodaje kako je autorica tek naknadno, nakon izvedbe posljednje serije radova osvijestila koincidenciju te periodike pristupa istom motivu.
“Stoga možemo zaključiti da se radi o unutarnjem impulsu koji se po nekoj životnoj zakonitosti javlja u pravilnim razmacima, o spontanoj potrebi samopropitivanja, revizije, svođenja računa, registriranja stanja bića putem medija koji su umjetnici najbliži: vlastito tijelo i fotografija”, piše u najavi izložbe koja ostaje otvorena do sredine siječnja 2017.
Prva serija nastala je 1995. godine kao svjesna evokacija fotografiranja iz 1990.
Upravo te godine mlada djevojka ostvaruje prva intenzivna iskustva s foto-prikazom svojega golog tijela. No ne kao akterica-autorica, nego kao model fotografa Pava Urbana s kojim je bila u emocionalnoj vezi i koji je poginuo u prosincu ’91. dok je snimao razaranje Dubrovnika.
Druga serija nastala deset godina poslije, 2005., rad je već afirmirane fotografkinje, s iskustvom snimanja i drugih i same sebe. Sada su to velika kolor povećanja scenski aranžiranih prizora.
Posljednja serija autoaktova nastala je prošle godine i prema pristupu se razlikuje od obiju prethodnih. Više je tu ekspresije, pa i naturalizma, koji je naznačen već u onim užeportretnim dijelovima prethodne cjeline.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
