Gostujući u Novom danu bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentirala je političke aktualnosti - od najavljene privatizacije HEP-a da bi se kupila Ina, preko Pave Barišića i Martine Dalić do puta Kolinde Grabar Kitarović u SAD.
Vesna Škare Ožbolt upozorila je na iznimno bitnu ulogu i Hrvatske i Srbije na ovim prostorima, te potrebu da se riješe bilateralna pitanja.
“Mislim da cijela situacija u svijetu i Europi, i oko imenovanja Donalda Trumpa i sami odnosi u Europskoj uniji, koji su sve teži, zahtijevaju da se na ovim prostorima, koji su izuzetno zapaljivi, stvori atmosfera dodatnog hlađenja. Upravo je odgovornost na samoj Hrvatskoj i Srbiji da ohlade prostor. Ne može nam biti svejedno kada se radi o susjedima”, kazala je.
VEZANE VIJESTI
Upitana što će biti s arbitražom Slovenija-Hrvatska, Škare Ožbolt je odgovorila: “Na jednom sastanku u Vladi, kada je predsjednik vlade bio Zoran Milanović i kada je pozvao sve predstavnike saborskih klubova, njega sam izravno pitala što će se dogoditi ako se arbitraža nastavi bez Hrvatske. Rekao je da nema odgovor na to pitanje. Slično pitanje sam postavila i na općoj sjednici u Saboru. Jedina sam to pitala. Bilo je slučajeva kada su neke zemlje napuštale arbitraže, a arbitraže su se nastavljale dalje. To će biti loše po Hrvatsku. Mi smo prihvatili arbitražu. Očekuje se od strana koje su prihvatile arbitražu, da je nastave. Našli smo rupe u arbitraži, ali tada smo trebali podnijeti tužbu ili signalizirati da je ta arbitraža kontaminirana”.
“Treba se postaviti pitanje tko nas zastupa, kako je postavljena. Ako je arbitraža zasnovana na kaznenoj presudi Sanaderu, gdje je optužen Hernadi kao fizička osoba u MOL-u, onda nije odgovoran MOL, nego Hernadi”, kazala je Škare Ožbolt odgovarajući na pitanje zašto Hrvatska gubi arbitraže.
“Ono što vidim kao prednost, prvi put se javno i transparentno iznose ideje i raspravlja se o njima. Sjećam se onog mračnog vremena kada se privatiziralo 25 posto Ine. O tome se u Saboru donijela odluka u 11.20 navečer, kada više nije bilo ni zastupnika ni javnosti. Došao je potpredsjednik Vlade u pet minuta to razložio, glasovalo se i sve je bilo gotovo u čas posla. Ovo sada pozdravljam, bez obzira koliko bolno bilo za Vladu da se udara po njihovim idejama. Mora se postići konsenzus između svih aktera, ne samo političara, nego i stručnjaka, izvršne i zakonodavne vlasti”, komentirala je situaciju oko namjere da se privatizira HEP kako bi se kupila Ina.
Na pitanje tumači li činjenicu da nema Martine Dalić u Savjetu za pregovore s MOL-om o otkupu Ine kao znak da je ono završena priča u Vladi, Škare Ožbolt ističe: “Ne vidim to kao odustajanje od Dalić. To tumačim kao poštovanje te odluke da se krene u analizu postoji li sukob interesa. Dok traje rad Povjerenstva, logično je da ona za to vrijeme ne sudjeluje. Ona će vjerojatno kroz Vladu raditi na slučaju Ina, ali ne znači to da će donositi odluke”.
“Vjerojatno se na taj način pokušavaju akumulirati stavovi iz svakog resora”, odgovorila je na pitanje zašto u Savjetu nema stručnjaka i dodala kako i formiranje ovakvog tijela smatra korakom naprijed.
“Svaki premijer odgovara za svoje ljude u vladi. Da sam na mjestu premijera, ne bih odustala od svojih ljudi koje sam predložila i izabrala. Ne mogu se tolerirati greške koje se tu pojavljuju, no još je sve u fazama provjeravanja”, komentirala je slučajeve Dalić i Barišić u Vladi.
Na pitanje da komentira kako je podnijeta ustavna tužba protiv Odbora za etiku i visoko obrazovanje, koje je donijelo odluku da je ministar obrazovanja Pave Barišić plagijator, rekla je: “Svatko može podnositi ustavnu tužbu”.
“Jako puno energije se troši na temu Pave Barišića, a pritome se sva ulaganja i organizacijska struktura koja je potrebna da taj resor prodiše…. Očekujem da se ministra ozbiljno bavi stvarima. Odgovornost je ovdje na ministru i premijeru”, kazala je.
Upitana što misli o Mostovoj inicijativi da se ustavom zaštite državne tvrtke od privatizacije, odgovorila je: “Kada netko poseže za ustavnim promjenama, onda je to pokazatelj slabosti. Ustav štiti osnovne vrijednosti, a ovo sve bi trebali štititi zakoni. Ako ćemo sve strpati u Ustav, ne trebaju nam zakoniu. Ne gledam ovaj prijedlog kao najbolje rješenje. Naravno, ja sam za energetsku neovisnost – trebamo razgovarati kako zaštititi vodu, šume, pomorsko dobro, itd.”
“Povjerenstvo mora dati odgovor na te tri prijave. Transparentnost je jako važna u radu državnih službi. Očekujem da će objaviti troškove puta”, kratko je komentirala predsjedničin put u SAD.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
