Plenković: Kažu da završava naš medeni mjesec

Vijesti 26. sij 201710:06 > 10:08
Izvor: Andrej Plenković/Twitter

Na početku redovne sjednice Vlade ona se bavila ocjenom vlastitog rada u prvih sto dana.

Bit će riječi o dogovorima sa službenicima javnih i državnih službi te poreznoj reformi, te ostalim točkama dnevnog reda.

Premijer Andrej Plenković na samom početku je kazao da je danas 100 dana njegove Vlade te kazao da se nedavno u Davosu sastao s brojnim dužnosnicima iz svijeta i gospodarstva.

“Percepcija Hrvatske i našeg doprinos miru i stabilnosti je jako dobro prihvaćena”, kazao je. Naveo je i da je bio u Izraelu na poziv tamošnjeg premijera Benjamina Netanyahua, što je učvrstilo odnose sa tom zemljom te da je ondje obilježen “najveći genocid u povijesti”, odnosno holokaust. Izrazito se cijeni hrvatski doprinos pomoći u gašenju požara koji su pogodili tu zemlju, kazao je također.

Vlada je predano pristupila ostvarenju programu predstavljenom u Saboru, nastavio je, dodajući da je Vlada ozbiljno i odgovorno pristupila radu.

“Kažu da završava naš medeni mjesec, ali kakav smo tretman imali sumnjam da bi se nakon ovoga netko htio ženiti”, kazao je.

Zahvalio se Saboru, ali i ministrima na odrađenom poslu, pogotovo na poreznoj reformi. U nastavku pročitajte Vladin dokument o prvih sto dana njenog rada:

Povjerenje Pavi Barišiću

Šesta točka dnevnog reda bio je Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Pavi Barišiću, ministru znanosti i obrazovanja. Ppredlagatelji su 45 zastupnika i zastupnica u Hrvatskome saboru, pa je Vlada dala svoje očitovanje Saboru.

Premijer nije htio iznositi detalje očitovanja.

“Temeljito smo proučili dostavljeni prijedlog, u detaljnom obrazloženju iznosimo argumente i činjenice koje u cijelosti odbacuju neutemeljene prijedloge te predlažemo Saboru da odbije prijedlog izglasavanja nepovjerenja ministru Barišiću… To je jedna od onih ‘honeymoon’ tema o kojima sam govorio na početku”, kazao je Plenković.

Javni dug

Nastavljeno je raspravom o prijedlogu strategije za upravljanje javnim dugom, vezanom za nacionalni program reformi i približavanje Eurozoni. Nastojat će se ostvariti gospodarski rast, koji će biti dovoljan za smanjenje javno duga, kao i učinkovito upravljanje državnom imovinom, poručio je Plenković, a onda dao riječ ministru financija Zdravku Mariću.

On je javni dug označio kao jednom od najvećih ranjivosti. U programu Vlade cilj je da se u četiri godine smanji udio javnog duga u BDP-u za 10 posto.

Tri su osnovna stupa na kojima se gradi to smanjenje. Prvi je gospodarski rast, koji bi trebao biti 3,2 posto ove godine. Drugi je fiskalna konsolidacija i daljnje smanjivanje deficita, koji bi ove godine trebao biti 1,6 posto, a 2018. na jedan posto. Treći stup je aktiviranje državne imovine.

Navodi da je javni dug smanjen sa 86,7 iz 2015. na 83 posto BDP-a.

Vlada će ići na jačanje pravnog i institucionalnog okvira za smanjenje javnog duga, provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini, ublažavanje rizika kratkoročnog duga u javnom dugu, koji zauzima 13 posto od ukupnog iznosa. Što se tiče valutnog rizika, oko tri četvrtine javnog duga je što izravno, što kroz valutne klauzule, u eurima i zato je potrebno zaštititi ga od nepovoljnih promjena tečaja. Kamatni rizik potrebno je također umanjiti pa se i time bavi strategija, kao i povećanjem transparentnosti javnog duga i zaduživanja.

Najavio je i skoro izdavanje obveznica na domaćem tržištu, a krajem veljače i početkom ožujka izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu, budući da u travnju dospijevaju obveznice vrijedne 1,5 milijardi dolara.

Krajem godine izdat će se i obveznice u vrijednosti od 4 milijarde kuna na domaćem tržištu.

Državne potpore i smanjenje pristojbi

Izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama predlaže se da se na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljuju sve državne potpore, nakon što bude ustrojen registar državnih potpora, najavio je također Marić.

Uredbu o Tarifi upravnih pristojbi također je predstavio Zdravko Marić, navodeći da uvodi tri novine:

Sve pristojbe koje su donosile prihod državnom proračunu smanjuju se bar za 30 posto, primjerice pristojbe u turizmu. One koje su koštale 1500 plaćat će se 1050.

Sve pristojbe za građane – kako one za putne isprave, prometne dozvole i slično – umanjene su za 30 posto.

Dodatno se ukida i pristojba za sve akte za pokretanje postupaka, koje su do sada koštale 20 kuna.

Vlada odbila prijedlog oporbe o HRT-u i minimalnoj plaći

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji se tiče promjene iznosa pristojbe, odbijen je. Predlagatelj je Klub zastupnika HNS-a i HSU-a u Hrvatskome saboru, kao i prijedlog Zakona o minimalnoj plaći Kluba zastupnika SDP-a, kojim se predlaže povećanje povećanje minimalne plaće na 50 posto bruto prosječne plaće radnika u pravnim osobama registriranim u RH. Ministar rada Tomislav Ćorić objasnio da je neprihvatljiv ovakav način izračuna minimalne plaće, jer propisuje njeno dugoročno određivanje, neovisno o gospodarskim pokazateljima.

To je činjenično nepotkrijepljen način utvrđivanja minimalne plaće i isključuje dijalog sa svim socijalnim partnerima, dodao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.